spektralni razredi zvijezda, skupine zvijezda razvrstane prema strukturi spektra elektromagnetskoga zračenja, temperaturi i drugim svojstvima. Spektri zvijezda sadrže podatke o fizičkim i kemijskim svojstvima zvijezda, te o temperaturi onoga dijela atmosfere u kojem nastaju spektralne linije. Na temperaturama ispod 4000 K atomi se spajaju u molekule, koje umjesto linijskoga daju vrpčasti spektar.
U nizu u kojem se temperatura snižava od 60 000 K do 2000 K osnovni su spektralni razredi O, B, A, F, G, K, M, a među njima se nalazi 99% zvijezda. Razredi se uglavnom dijele u 10 podrazreda, a Sunčev je spektar u razredu G2.
Svojstva zvijezda osnovnih spektralnih razreda
| razred |
temperatura |
boja |
spektralne linije |
masa (Sunčeva masa) |
promjer (Sunčev promjer) |
zvijezda |
udjel u ukupnom broju zvijezda glavnog niza HR- dijagrama |
| O |
viša od 30 000 K |
modra |
jake apsorpcijske linije ioniziranoga helija |
veća od 16 |
veći od 6,6 |
Alnitak |
0,00003% |
| B |
30 000 do 10 000 K |
svijetlo modra |
helijeve linije slabije od vodikovih |
2,1 do 16 |
1,8 do 6,6 |
Ahernar, Rigel, Spika |
0,13% |
| A |
10 000 do 7500 K |
bijela |
najjače su apsorpcijske vodikove linije |
1,4 do 2,1 |
1,4 do 1,8 |
Altair, Sirius, Vega |
0,6% |
| F |
7500 do 6000 K |
svijetlo žuta |
izrazite linije ioniziranoga kalcija, a vodikove su linije slabe |
1,04 do 1,4 |
1,15 do 1,4 |
Kanop, Prokion, Sjevernjača |
3% |
| G |
6000 do 4500 K |
žuta |
jake kalcijeve linije, mnogobrojne linije metala |
0,8 do 1,04 |
0,96 do 1,15 |
Sunce, Kapela |
7,6% |
| K |
4500 do 3500 K |
narančasta |
mnogobrojne linije metala, jedva primjetne vodikove linije |
0,45 do 0,8 |
0,7 do 0,96 |
Arktur, Aldebaran |
12,1% |
| M |
2000 do 3500 K |
crvena |
prevladavaju apsorpcijske molekularne vrpce, linije titanijeva oksida |
manja od 0,45 |
manji od 0,7 |
Antares, Betelgez, Proksima Centaura |
76,45% |
Posebni su spektralni razredi: W, Wolf-Rayeteove zvijezde, koje u svojim atmosferama sadrže uglavnom helij; C (ranija oznaka R i N), crveni divovi u završnoj fazi razvoja, njihovi spektri sadrže linije ugljika; S, velike i često dugoperiodično promjenljive zvijezde, njihovi spektri sadrže molekularne vrpce cirkonijeva i titanijeva monoksida; L, tamnocrveni i smeđi patuljci s temperaturom između 1300 i 2000 K, najviše emitiraju u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra, u spektrima se ističu spektralne linije metalnih hidrida; T, smeđi patuljci s temperaturom između 700 i 1300 K, najviše emitiraju u infracrvenom dijelu elektromagnetskoga spektra, u spektrima se ističu spektralne linije metana; Y, smeđi patuljci s temperaturom nižom od 700 K; D, bijeli patuljci.
Proučavanjem spektra s obzirom na raspored jakosti kontinuuma te s obzirom na jakost apsorpcijskih linija i na njihov oblik određuju se svojstva zvjezdanoga plina i zvijezde kao cjeline. Procjenjuje se npr. tlak u atmosferi, gravitacijsko ubrzanje i volumen zvijezde. Dopplerovi pomaci u spektrima omogućavaju uvid u radijalna gibanja zvijezde i atmosfere zvijezde, brzinu rotacije, jakost magnetskoga polja i dr.
