struka(e): astronomija

spektralni razredi zvijezda, skupine zvijezda razvrstane prema strukturi spektra elektromagnetskoga zračenja, temperaturi i drugim svojstvima. Spektri zvijezda sadrže podatke o fizičkim i kemijskim svojstvima zvijezda, te o temperaturi onoga dijela atmosfere u kojem nastaju spektralne linije. Na temperaturama ispod 4000 K atomi se spajaju u molekule, koje umjesto linijskoga daju vrpčasti spektar.

U nizu u kojem se temperatura snižava od 60 000 K do 2000 K osnovni su spektralni razredi O, B, A, F, G, K, M, a među njima se nalazi 99% zvijezda. Razredi se uglavnom dijele u 10 podrazreda, a Sunčev je spektar u razredu G2.

Svojstva zvijezda osnovnih spektralnih razreda

razred temperatura boja spektralne linije masa (Sunčeva masa) promjer (Sunčev promjer) zvijezda udjel u ukupnom broju zvijezda glavnog niza HR- dijagrama
O viša od 30 000 K modra jake apsorpcijske linije ioniziranoga helija veća od 16 veći od 6,6 Alnitak 0,00003%
B 30 000 do 10 000 K svijetlo modra helijeve linije slabije od vodikovih 2,1 do 16 1,8 do 6,6 Ahernar, Rigel, Spika 0,13%
A 10 000 do 7500 K bijela najjače su apsorpcijske vodikove linije 1,4 do 2,1 1,4 do 1,8 Altair, Sirius, Vega 0,6%
F 7500 do 6000 K svijetlo žuta izrazite linije ioniziranoga kalcija, a vodikove su linije slabe 1,04 do 1,4 1,15 do 1,4 Kanop, Prokion, Sjevernjača 3%
G 6000 do 4500 K žuta jake kalcijeve linije, mnogobrojne linije metala 0,8 do 1,04 0,96 do 1,15 Sunce, Kapela 7,6%
K 4500 do 3500 K narančasta mnogobrojne linije metala, jedva primjetne vodikove linije 0,45 do 0,8 0,7 do 0,96 Arktur, Aldebaran 12,1%
M 2000 do 3500 K crvena prevladavaju apsorpcijske molekularne vrpce, linije titanijeva oksida manja od 0,45 manji od 0,7 Antares, Betelgez, Proksima Centaura 76,45%

Posebni su spektralni razredi: W, Wolf-Rayeteove zvijezde, koje u svojim atmosferama sadrže uglavnom helij; C (ranija oznaka R i N), crveni divovi u završnoj fazi razvoja, njihovi spektri sadrže linije ugljika; S, velike i često dugoperiodično promjenljive zvijezde, njihovi spektri sadrže molekularne vrpce cirkonijeva i titanijeva monoksida; L, tamnocrveni i smeđi patuljci s temperaturom između 1300 i 2000 K, najviše emitiraju u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra, u spektrima se ističu spektralne linije metalnih hidrida; T, smeđi patuljci s temperaturom između 700 i 1300 K, najviše emitiraju u infracrvenom dijelu elektromagnetskoga spektra, u spektrima se ističu spektralne linije metana; Y, smeđi patuljci s temperaturom nižom od 700 K; D, bijeli patuljci.

Proučavanjem spektra s obzirom na raspored jakosti kontinuuma te s obzirom na jakost apsorpcijskih linija i na njihov oblik određuju se svojstva zvjezdanoga plina i zvijezde kao cjeline. Procjenjuje se npr. tlak u atmosferi, gravitacijsko ubrzanje i volumen zvijezde. Dopplerovi pomaci u spektrima omogućavaju uvid u radijalna gibanja zvijezde i atmosfere zvijezde, brzinu rotacije, jakost magnetskoga polja i dr.

Citiranje:

spektralni razredi zvijezda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/spektralni-razredi-zvijezda>.