osjetljivost.
1. U biologiji, sposobnost organizma da reagira na podražaj iz svojega vanjskoga ili unutar. okruženja mijenjanjem vlastitoga stanja i vlastitom aktivnošću. U viših organizama to obuhvaća pretvorbu podražaja u živčane impulse, koji se živcima prenose do određenih područja u mozgu; ondje se analiziraju, nakon čega slijedi odgovarajuća reakcija. Osjetljivost je proces kojim organizam trajno uspostavlja sebi prikladnu ravnotežu. Živo biće nije nužno osjetljivo na sve promjene u okolini, već redovito reagira samo na one podražaje koji su biološki značajni te na one za koje je u organizmu razvijen reaktivni mehanizam (→ osjetila). Da bi pobudili reakciju, podražaji moraju biti odgovarajućeg intenziteta; za one koji nisu dovoljno jaki, kaže se da se nalaze »ispod praga« osjetljivosti (subliminalni podražaji). – Osjetljivost u biljaka očituje se u reagiranju na različite podražaje iz okoline (npr. na djelovanje sile teže, svjetlosti, različitih kem. tvari, pritisak vode i tvrdih predmeta) nekim oblikom gibanja (→ nastije; taksije; tropizmi). Za primanje tih podražaja, biljke u stanicama imaju različite receptore iz kojih se u susjedna tkiva odašilju akcijski potencijali; oni mijenjaju turgor stanica, što uzrokuje gibanje organa. Receptori za primanje svjetlosnih podražaja (npr. karotenoidi, kriptokromi, fitokromi) uzrokuju gibanja organa ili posreduju u reakcijama kojima se aktiviraju geni u jezgri, čime se pokreću fotomorfogenetski procesi u razvoju biljke.
2. U psihologiji, čuvstvena pobudljivost. – U psihofizici, funkcionalno obilježje osjetnoga sustava koje pokazuje koliko neki podražaj mora biti intenzivan da izazove osjet djelujući na osjetni sustav, odn. kolika mora biti razlika u intenzitetu dvaju podražaja da bi oni izazvali osjete različita intenziteta. Što je intenzitet podražaja koji dovodi do osjeta manji, osjetni sustav ima bolju apsolutnu osjetljivost. Što je manja razlika u intenzitetu podražaja koji izazivaju različite intenzitete osjeta, osjetni sustav ima bolju diferencijalnu osjetljivost. – U psihometriji, osjetljivost ili diskriminativnost jedno je od metrijskih obilježja psihol. mjernih postupaka (psihološki testovi), koje pokazuje koliko dobro mjerni postupak omogućuje razlikovanje ispitanika u mjerenoj osobini.
3. U fizici i tehnici, svojstvo sustava koje pokazuje kako se on vlada pri promjenama promatranih veličina. Teorija osjetljivosti posebna je znanstvena disciplina koja proučava valjanost sustava u uvjetima neželjenih promjena veličina i istražuje veze između početnih i dinamičkih stanja sustava.
