majtnerij, kemijski simbol Mt (novolat. meitnerium, po Lisi Meitner), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 109. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Otkrili su ga 1982. njemački znanstvenici pod vodstvom Petera Armbrustera (1931–2024) i Gottfrieda Münzenberga (1940–2024) u Helmholtzovu centru za istraživanje teških iona GSI u Darmstadtu. Dobiven je nuklearnom fuzijom, odnosno bombardiranjem izotopa bizmuta 209Bi s jezgrama željeza 58Fe.
Fizikalna i kemijska svojstva
Do 2024. bilo je poznato devet izotopa majtnerija s masenim brojevima 266 do 282. Svi su nestabilni i radioaktivni. Smatra se da bi majtnerij po svojstvima mogao biti sličan iridiju. Nema tehničke važnosti.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Majtnerij |
| Kemijski simbol |
Mt |
| Atomski broj |
109 |
| Relativna atomska masa |
(276), relativna atomska masa izotopa 276Mt iznosi 276,15 |
| Skupina elemenata |
Prijelazni metali; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{7}7s^{2}\) (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1982. Peter Armbruster (1931–2024) i Gottfried Münzenberg (1940–2024) |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato devet radioizotopa od kojih 276Mt i 282Mt imaju najdulje vrijeme poluraspada redom 0,7 s i 1,1 min. Nema stabilnih izotopa. |
