lorensij, kemijski simbol Lr (prije Lw) (lat. lawrencium, po Ernestu Orlandu Lawrenceu), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 103. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente, posljednji je u nizu skupine aktinoida (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Dobio ga je 1961. američki nuklearni fizičar Albert Ghiorso (1915–2010) bombardiranjem kalifornija ionima bora u Lawrenceovom berkeleyskom nacionalnom laboratoriju (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory, akronim LBNL) u Californiji.
Fizikalna i kemijska svojstva
Srebrnobijeli je metal (predviđene gustoće 14,4 g/cm³) velike radioaktivnosti. Sintetski je element, ne postoji u prirodi. Do 2024. bilo je poznato 14 radioizotopa lorensija (najdulje živući je 266Lr s približnim vremenom poluraspada 11 sati). Nema tehničke važnosti.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Lorensij |
| Kemijski simbol |
Lr |
| Atomski broj |
103 |
| Relativna atomska masa |
(262), relativna atomska masa izotopa 262Lr iznosi 262,11 |
| Skupina elemenata |
Aktinoidi; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}7s^{2}7p^{1}\) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema Paulingovoj ljestvici |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
III |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
1627 °C |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1961. Albert Ghiorso (1915–2010) i Georgij Nikolajevič Fljerov (Flerov) (1913–90) |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato 14 radioizotopa od kojih 266Lr ima najdulje vrijeme poluraspada približno 11 sati. Nema stabilnih izotopa. |
