aktinoidi (aktinidi), skupina od 15 radioaktivnih kemijskih elemenata od aktinija do lorensija, tj. kemijski elementi s atomskim brojem od 89 do 103. U 7. su periodi periodnoga sustava elemenata. Ime im je dao Glenn Theodore Seaborg, a nazvani su prema prvome članu niza aktiniju. Prema prijašnjoj su se definiciji u aktinoide ubrajali kemijski elementi koji slijede iza aktinija (od torija do lorensija), ali ne i sam aktinij. Kako se nastavak -id obično rabi za imenovanje negativnih iona, bolje je rabiti naziv aktinoidi nego aktinidi. Za ovu se skupinu elemenata neformalno rabi zajednički simbol An.
Prva četiri elementa pojavljuju se u prirodi u mineralima (aktinij, torij, protaktinij i uranij). Ostalih 11 aktinoida (od neptunija), budući da se po rednome broju nalaze iza uranija, ujedno su i transuranijski elementi (transurani), u prirodi ih nema (ili se, kao neptunij i plutonij, nalaze u vrlo malenim količinama), dobivaju se umjetno, nuklearnim reakcijama. Kao i lantanoidi popunjavaju f-podljusku pa se ubrajaju u elemente f-bloka (f-elemente), odnosno unutarnje prijelazne elemente. Aktinoidi se mogu podijeliti na uranoide (od aktinija 89Ac do americija 95Am) i kiride (od kirija 96Cm do lorensija 103Lr).
Transaktinoidi su kemijski elementi s atomskim brojem od 104 do 118. Budući da su 6. i 7. perioda vrlo duge, u periodnome sustavu kratkih perioda, najčešćoj varijanti periodnoga sustava, unutarnji prijelazni elementi posebno su izdvojeni od ostalih elemenata na dno tablice periodnoga sustava elemenata. Najvažnije je područje primjene aktinoida nuklearna tehnika (→ nuklearno gorivo).
