struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Sevastopolj (Sevastopol’; ukrajinski i ruski Севастополь [sevasto'pol’] i [s’ivəsto'pəl’]), crnomorski grad i luka na jugozapadnoj obali poluotoka Krima, Ukrajina; 403 893 st. (2020; šire gradsko područje 449 138 st.). Leži na obalama Sevastopoljskoga zaljeva. Gotovo potpuno razoren za II. svjetskog rata, izgrađen je po novom urbanističkom planu. Državno sveučilište (osnovano 2014. spajanjem sveučilišta za nuklearnu energiju i industriju, tehničkog sveučilišta, pomorskog instituta i dr.), Institut za biologiju južnih mora; akvarij (osnovan 1897). Muzej obrane (1941–42) i oslobođenja Sevastopolja; povijesno-arheološki muzej (ostatci antičke kolonije Hersoneza Tauričkog uvršteni su 2013. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine), muzej crnomorske flote. Sevastopolj je važno industrijsko središte južne Ukrajine; ističe se industrijska preradba ribe (konzerviranje, sušenje; većim se dijelom izvozi), metalna (proizvodnja morskih plutajućih dizalica), elektronička i tekstilna industrija te proizvodnja plastičnih masa i građevnoga materijala (izvoz). Kupališni, nautički i lječilišni turizam. U okolici vinogradarstvo i podrumarstvo. Ubraja se u najbolje crnomorske prirodne, dubokomorske luke; jaka je ribarska te moderna trgovačka luka (izvozi se čelik, koncentrat rutila, drvo, riba). Remontna brodogradilišta. Vojnopomorska baza.

Na periferiji današnjega grada nalazila se od V. st. pr. Kr. grčka kolonija Hersonez, prvo neovisni polis, potom dio Bosporskoga Kraljevstva pa pod Rimskim te Bizantskim Carstvom kada je značajan trgovački grad, Slavenima poznat pod nazivom Korsun. Od sredine XV. st. genovska kolonija koju su 1399. razorili Mongoli. U XVI. st. Tatari su na njegovim ruševinama podignuli malo naselje Ahtiar. U doba ekspanzije Ruskoga Carstva prema Crnome moru, 1778. su se ondje gradile prve utvrde, a nakon priključenja Rusiji 1783. ubrzo se uz njih razvio grad i luka koja je 1804. postala glavna ruska ratna luka na Crnome moru, 1834–52. dodatno utvrđena. Za Krimskoga rata osvojile su ga britansko-francusko-osmanske postrojbe, nakon 11 mjeseci opsade (1854–55). Nakon gradnje željezničke pruge koja ga je povezala s Moskvom 1875. započeo je postupni gospodarski razvoj grada, koji je bio prekinut otkako je Sevastopolj 1894. postao isključivo ratnom lukom. Za II. svjetskog rata Sevastopolj su, nakon opsade od 250 dana, 3. VII. 1942. zauzeli Nijemci. Oslobođen je 9. V. 1944. u Krimskoj operaciji. Do 1954. Sevastopolj je s Krimom bio u sastavu Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike, a potom su ustupljeni Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici (kao jedna od najvažnijih sovjetskih vojnopomorskih baza Sevastopolj je ostao pod izravnim nadzorom državnog i vojnog vodstva). S ukrajinskom neovisnošću (1991) u Sevastopolju je održana baza ruske Crnomorske flote (na osnovi sporazuma 1997. i 2010). U ožujku 2014., tijekom političke krize u Ukrajini i događanja na Krimu, gradske su vlasti provele priključenje Rusiji (sporazum od 18. III. 2014), koje nije međunarodno priznato.

Citiranje:

Sevastopolj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/sevastopolj>.