Hersonez Taurički ili Hersonez Skitski, antički naziv za poluotok Krim. Od VI. st. pr. Kr. Grci su ondje osnivali kolonije (Herakleja, Pantikapej, izvozna luka za žito Teodozija). Na jugozapadnoj obali poluotoka, blizu Sevastopolja, jonski su Grci među njima osnovali u VI. st. pr. Kr. trgovačku faktoriju Hersonez Taurički. Onamo su se u V. st. pr. Kr. preselili Grci iz Herakleje Pontske, pa je faktorija postala dorski grad Hersonez Heraklejski, koji se za svoju neovisnost borio protiv Skita, domaćih Tauridana i bosporskih kraljeva. U početku je trgovao s gradovima na crnomorskoj obali i s Atenom, a poslije i s Delom, Rodom i Delfima, i bio je jedno od središta helenizma na crnomorskoj obali. Zbog skitskih napadaja, oko 110. pr. Kr. priznao je vlast pontskoga kralja Mitridata VI. Kada je u pol. I. st. pr. Kr. poluotok došao pod vlast Rimljana, Hersonez je postao njihovo vojno uporište. Poslije je bio bizantska tvrđava, a potkraj X. st. središte iz kojega se provodilo pokrštavanje kijevske i novgorodske države. U XIV. je st. razrušen. Od 1827. obavljaju se arheološka iskapanja (zidine, bazilike, vodovod, agora, epigrafski spomenici, kršćanske crkve i dr.). Hersonez Taurički je zajedno s još vidljivim ostatcima podjele zemljišta iz razdoblja grčke kolonizacije (grč. chora) uvršten 2013. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
