Gobi, pustinjsko i polupustinjsko područje u središnjoj Aziji, između Altaja, Hangajna/Hangaina, Velikog Hingana i Qiliana; obuhvaća oko 1 300 000 km². Leži u južnoj Mongoliji i sjevernoj Kini (Unutrašnja Mongolija, Xinjiang). Pustinjsko područje uglavnom je stjenovito; pijeskom je prekriveno svega 3% površine. Prosječna visina 900 do 1500 m. Ističe se izrazito kontinentskom klimom; zimi je temperatura do –40 °C, ljeti do 45 °C. Godišnja količina oborina ne prelazi 200 mm. U oskudnoj flori i fauni ima endema. Stalna naselja razvila su se uglavnom u riječnim dolinama. Gustoća naseljenosti do 1 st./km² (anekumena). Rašireno je nomadsko stočarstvo (ovca, koza, govedo, deva, magarac, konj); poljodjelstvo je razvijeno uz rijeke. Bogata ležišta ruda bakra i zlata (Ojuutolgoj/Oyutolgoi) i ugljena (Tavantolgoj/Tavantolgoi) nalaze se u Mongoliji, a nafte u Mongoliji (kraj Sajnšanda/Sainšanda) i Kini (Yumen). Istočnim dijelom prolazi željeznička pruga Moskva–Ulan Bator–Peking. Dio Gobija (53 000 km²) u jugozapadnoj Mongoliji zaštićen je od 1975. kao rezervat biosfere (među najvećima u svijetu).
