struka(e): astronomija
ilustracija
FEBA, snimljena 2004. s pomoću svemirske letjelice Cassini-Huygens

Feba (Phoebe), Saturnov satelit koji po izduženoj (ekscentricitet 0,156) i nagnutoj putanji (inklinacija prema ekliptici 173°) retrogradno obilazi Saturn s periodom od 550,6 dana. Okreće se oko svoje rotacijske osi s periodom od 9 h 16 min 25 s. Sferoidna je oblika (218,8 km × 217 km × 203,6 km). Smatra se da je podjednako čine vodeni led i stijene (prosječna gustoća 1643 kg/m³). Površinska temperatura je oko 73 K. Na umjereno tamnoj (albedo 0,1) i geološki vrlo staroj, izbrazdanoj površini nalazi se velik broj kratera različite svjetline, što upućuje na prisutnost leda ispod tamnih površinskih naslaga. Nekoliko kratera ima promjer veći od 30 km, 24 kratera nazvana su prema likovima iz grčkog mita o Argonautima (Admet, Akast, Amfion, But, Ergin, Eufem, Euridamant, Eurit, Eurition, Flijant, Hila, Idmon, Ifit, Jazon, Kalaid, Kant, Klitij, Mops, Nauplij, Ojlej, Pelej, Talaj, Telamon i Zeto). Prvi je satelit otkriven proučavanjem fotografija, otkrio ju je William Henry Pickering 1898. Gotovo cijela njezina površina snimljena je u visokoj rezoluciji s pomoću svemirske letjelice Cassini-Huygens (2004). Nazvana je po Febi, titanki u grčkoj mitologiji.

Citiranje:

Feba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/feba>.