Dijon [diž'], grad i upravno središte departmana Côte-d’Or, metropole Dijona i regije Bourgogne-Franche-Comté u istočnoj Francuskoj; 156 920 st. (2017). Leži na sastavu rijeka Suzon i Ouche (pritok Saône) i na plovnome Burgundskome kanalu. Među mnogobrojnim povijesnim spomenicima ističu se katedrala Saint-Bénigne (XIII–XIV. st., s romaničkom kriptom iz VI–XI. st.) i crkva Notre-Dame (XIII. st.), obje remek-djela burgundske gotike, renesansna crkva Saint-Michel (XVI. st.), vojvodska palača (XIV–XVIII. st., izvorno u gotičkome stilu, sa znatnim klasicističkim izmjenama i dogradnjama, danas gradska vijećnica s Muzejom lijepih umjetnosti u kojem se čuva grafička zbirka s približno 40 000 grafičkih listova), palača pravde (XVI. st.; nekadašnje sjedište burgundskog parlamenta), gradske palače iz XV–XVIII. st. Kulturno je središte sa sveučilištem (osnovano 1722), poljoprivredno-prehrambenim institutom (Agro Dijon), umjetničkom akademijom, muzejima (arheološki, sakralne umjetnosti, suvremene umjetnosti Le Consortium i dr.), kazalištima. Povijesna jezgra Dijona uvrštena je 2015. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine (zajedno s vinogradarskim područjem Beaunea). U širem urbaniziranom području grada razvijena je elektronička, metalna (tvornice strojeva, automobila), prehrambena (gorčica, čokolada Lanvin), farmaceutska, optička i tekstilna industrija; proizvodnja glazbala. Trgovačko je središte vinorodne okolice (ubraja se u najveća svjetska tržišta vinom) s međunarodnim sajmovima (gastronomije, kratkometražnoga filma). Razvijen turizam (urbani i gastronomski). Važno je željezničko i cestovno čvorište. – U antičko doba Divio, sjedište galskog plemena Lingonaca, potom rimski grad. Od 1016. prijestolnica Vojvodstva Burgundije te od XIV. st. i glavni grad burgundijskih zemalja. Francuskoj kruni priključen je 1477., ostavši i dalje sjedište Burgundije kao pokrajine.
