Chartres [šaʀtʀ], grad i upravno središte departmana Eure-et-Loir u srednjoj Francuskoj; 38 578 st. (2017). Povijesna jezgra nalazi se na brežuljku, a suvremeni se grad razvio u plodnoj ravnici Beauce (žitnica Pariza), uz obale rijeke Eure. Najvrjedniji je kulturno-povijesni spomenik gotička katedrala Notre-Dame, uvrštena 1979. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Od prvotne romaničke katedrale iz XI. st. (stradala u požaru 1194) sačuvana je kripta. Gradnja današnje katedrale započela je 1120., kada su u retardiranome romaničkom stilu podignuti desni toranj i portal na pročelju. Ostali su dijelovi izvedeni u gotičkom stilu, uglavnom između 1194. i 1260. Skulpturalni ukras katedrale (više od 2000 kipova i reljefa) i oslikani prozori (vitraji, najstariji iz XIII. st.) izvanredne su umjetničke vrijednosti. U gradu je nekoliko muzeja (lijepih umjetnosti, prirodoslovni) te Međunarodni centar za vitraje (od 1980). Tradicionalno trgovište poljoprivrednim proizvodima, vunom i kožom zamijenili su u novije doba pogoni prehrambene, farmaceutske i elektroničke industrije.
U antičko doba spominje se kao Autricum, središte keltskog plemena Karnuta (latinski Carnutes). Od IV. st. biskupsko sjedište (s prekidom 1793–1821) te mjesto održavanja crkvenih sabora (849., 1124., 1146. i 1300). Od 886. je i sjedište istoimene grofovije, došavši s njom 1286. u posjed francuske krune te je potom bio središte kasnijih grofovija i (od 1528) vojvodstava koji su bili apanaže članova kraljevske obitelji (od 1661. nasljednici naslova vojvode orléanskoga nosili su naslov vojvode od Chartresa). Ondje je 1594. okrunjen Henrik IV. Pod njemačkom okupacijom 1870–71. te 1940–44., kada je teško stradao.
