struka(e):

građanski rat, oružana borba antagonističkih (klasnih, nacionalnih, vjerskih, političkih i dr.) društvenih skupina unutar jedne države. Javlja se kao posljedica nagomilanih i neriješenih društvenih problema. Ponekad je posljedica separatizma, a može biti i potaknut utjecajem stranih sila (→ intervencija). Razlikuje se od oružanog ustanka duljim trajanjem i boljom organizacijom zaraćenih strana. Građanski su ratovi povremeno izbijali u Rimskome Carstvu, koje je bilo izloženo i pobunama robova (→ robovski ratovi). Pojedine seljačke pobune također su prerastale u građanski rat (→ seljačke bune i ratovi), koji je u određenom obliku i sastavnica svih dosadašnjih velikih revolucija (→ francuska revolucija; pariška komuna; listopadska revolucija). Među poznatijim su građanskim ratovima Američki građanski rat (1861–65) te onaj u Španjolskoj (1936–39). Nakon II. svjetskoga rata više afričkih i azijskih zemalja bilo je zahvaćeno građanskim ratom (mnogobrojne žrtve bile su u Indoneziji, Kambodži, Demokratskoj Republici Kongu, Ruandi i dr.). Raspad Sovjetskoga Saveza i Jugoslavije početkom 1990-ih vodio je građanskomu ratu u pojedinim njihovim bivšim republikama (u Gruziji, Moldaviji, Bosni i Hercegovini i dr.). Početkom 2000-ih građanskim ratom pogođeno je više zemalja (Sudan, Irak, Jemen, Libija, Sirija, Ukrajina i dr.).

Citiranje:

građanski rat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/gradjanski-rat>.