TRAŽI DALJE:

Gaza

ilustracija
GAZA

Gaza (arap. Gazza, hebr. ‘Azza), priobalni teritorij u graničnom području Egipta (duljina granice 11 km) prema Izraelu (51 km), pod kontrolom Palestinaca; obuhvaća 363 km² s 1 132 063 st. (2000), pretežno Palestinaca, od kojih je znatan broj u izbjegličkim logorima. Prevladava uzgoj agruma (uz natapanje; 120 km², 1993), masline i žitarica; stočarstvo. Prerađivačka industrija (tekstil, sapun) i zanatska proizvodnja (rezbarstvo, suveniri od sedefa) razvijeni su u gradu Gazi. Sveučilište (osnovano 1978). Glavni grad Gaza (125 000 st., 1990); ostala naselja: Dayr al Balah, Abasan, Rafah, Khan Yunus (Younis). Međunarodna zračna luka (od 1998). – Spominje se u XV. st. pr. Kr. u zapisima iz vremena egipatskog faraona Tutmozisa III. Od XII. st. pr. Kr. Gaza je bila političko i trgovačko središte Filistejaca. Od VIII. st. pr. Kr. u gradu se smjenjivala vlast Asirije, Babilona, Perzije, Aleksandra III. Velikoga (332. izgradio tvrđavu), Ptolemejevića, Rima i Bizanta. Važan je trgovački grad na glavnoj prometnici koja povezuje Egipat preko Palestine s drugim zemljama. God. 635. osvojili su je Arapi; neko vrijeme pripadala je križarima (1100–70). Od 1516. pod osmanskom vlašću; 1799. osvojio ju je Napoleon I. Bonaparte. Za I. svjetskog rata zauzele su je britanske trupe tek u studenome 1917. Gaza se, u okviru Palestine, 1920–48. nalazila pod vlašću Velike Britanije. Nakon arapsko-izraelskoga sukoba 1948–49. bila je pod egipatskom upravom. Izrael ju je osvojio 1956. tijekom Sueske krize, a pod međunarodnim pritiskom napustio 1957; vraćena Egiptu, djelomice je bila pod nadzorom snaga UN-a (kontroliraju granicu prema Izraelu). Izraelske snage osvojile su je 1967. u trećem arapsko-izraelskom ratu. Nakon mirovnog sporazuma 1979 (→ camp david) i egipatsko-izraelskog razgraničenja 1982., ostala je pod izraelskom vojnom upravom. Potkraj 1987. u Gazi je počela masovna palestinska pobuna (intifada), koja je trajala do početka 1990-ih. Izrael je s PLO-om 1993. dogovorio ograničenu palestinsku autonomiju u Gazi (i na dijelovima Zapadne obale); prijenos vlasti na Palestinsku nacionalnu upravu (PNA) otežavali su oružani incidenti zbog kojih je Izrael (u drugoj polovici 1990-ih) Gazu često prometno blokirao. Nakon nove palestinske pobune, od kraja rujna 2000., Gaza je bila poprište ograničenih oružanih sukoba (s približno 400 poginulih do početka 2001). Izraelske snage povukle su se iz Gaze 2005 (povučeno je oko 9000 židovskih doseljenika); 2006. održani su palestinski izbori, na kojima je pobijedio Hamas (do 2007. učvrstio je vlast i potisnuo Palestinsku oslobodilačku organizaciju iz Gaze). Uslijedila je izraelska kopnena i pomorska blokada uz povremene oružane incidente. Teroristički napadi palestinskih ekstremista izazvali su izraelsku vojnu intervenciju krajem 2008. i početkom 2009 (u izraelskim napadima na uporišta Hamasa i druge ciljeve u Gazi ubijeno je oko 1300 Palestinaca, od toga oko 700 civila). Hamas je održao svoju prevlast, čime je nastavljena politička podvojenost PNA (→ palestina). Odgovarajući na povremene raketne napade i druge oružane akcije Hamasa, izraelska je vojska tijekom srpnja i kolovoza 2014. napadala Gazu; poginulo je oko 2150 Palestinaca (najviše civila), dok je Izrael imao oko 70 poginulih (uglavnom vojnika). Potkraj ožujka 2018. u pograničnome pojasu Gaze prema Izraelu započeli su masovni palestinski prosvjedi (nazvani »Veliki marš za povratak«), s ciljem okončanja izraelske blokade i povratka palestinskih izbjeglica (tijekom 2018–19. u prosvjedima je ubijeno oko 200 Palestinaca). Istodobno su učestali raketni napadi islamističkih skupina na Izrael; u svibnju i studenome 2019. najviše ih poduzima Pokret islamskoga džihada u Palestini, pa izraelska vojska uzvraća napadima na njegova uporišta u Gazi.

Citiranje:
Gaza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 10. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21455>.