TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Rotterdam

ilustracija
ROTTERDAM, područje luke

Rotterdam (nizozemski izgovor [rɔtəɹdα'm]), grad u zapadnoj Nizozemskoj, po veličini prometa prva europska luka; brojem stanovnika (615 937 st., 2011) drugi grad u zemlji, iza Amsterdama. Leži na obalama rukava Rajne, Nieuwe Maas. Rotterdam tvori jezgru gradske aglomeracije s 1 175 076 st. (2011). Kroz Rotterdam prolazi najveći dio ukupnoga nizozemskog izvoza i uvoza te najveći dio prometa na Rajni. U ukupnom lučkom robnom prometu (436,6 milijuna tona tereta, 2011) oko 70% prometa otpada na uvoz. Naftovodi (i produktovodi za derivate) povezuju Rotterdam s Ruhrom. Lučkom funkcijom određena je i industrija, koja se temelji uglavnom na uvoznim sirovinama. Rotterdam s okolicom ubraja se među vodeća zapadnoeuropska središta rafinerijske i petrokemijske industrije; najviše rafinerija nalazi se u Europoortu, Pernisu, Botleku i Rozenburgu. Brodogradnja, tvornice strojeva, kemijskih i prehrambenih proizvoda, brodske opreme, tekstila i dr. Rotterdam je pretežno novi grad. Dijelovi grada koji su srušeni bombardiranjem u II. svjetskome ratu moderno su izgrađeni. U bombardiranju je bila teško oštećena gotička crkva (početak gradnje 1412) i rodna kuća Erazma Roterdamskoga (u požaru 1563. stradali su gotovo svi srednjovjekovni arhitektonski spomenici). Rotterdam je i snažno kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1973) i bogatim galerijama i muzejima. Velika međunarodna zračna luka (Zestienhoven). – U IX. st. manje ribarsko mjesto; pod imenom Rotterdam prvi se put spominje 1283. God. 1299. grof Ivan I. Holandski dao je stanovnicima Rotterdama ista prava koja su imali građani Beverwijka i Haarlema. Postavši 1340. slobodni grad, Rotterdam se brzo razvio u značajno trgovačko središte koje je potkraj XV. st. opasano obrambenim zidovima. God. 1563. buknuo je veliki požar, koji je gotovo potpuno uništio grad. Samo devet godina poslije poharali su ga Španjolci, pošto se 1572. pridružio velikom ustanku protiv španjolskih vlasti. Unatoč tomu, već je potkraj XVI. st. po veličini bio druga luka Nizozemske, a njegovu razvoju pridonio je osnutak Istočnoindijske i Zapadnoindijske kompanije. Od XVII. st. Rotterdam je jedno od najvećih nizozemskih središta proizvodnje tkanina. Za britansko-francuskih ratova potkraj XVIII. i početkom XIX. st., a posebno za razdoblja francuske okupacije (1795–1815), lučki je promet bio gotovo propao, što je pojačalo nanošenje pijeska u luku. Nakon prokopavanja kanala (Nieuwe Waterweg, 1866–72), kojim je omogućen pristup oceanskim brodovima u rotterdamsku luku, i gradnje novih lučkih bazena u prvoj polovici XX. st. Rotterdam je doživio novi procvat, koji je bio naglo zaustavljen njemačkom agresijom. Dana 14. V. 1940. njemački su bombarderi sravnili sa zemljom cijelo središte grada, dok je luka teško stradala za savezničkih borbenih djelovanja u rujnu 1944. God. 1958. počela je na južnoj obali Nieuwe Waterwega gradnja golema lučkoga bazena (Europoort), koji je pristupačan i najvećim tankerima.

Citiranje:
Rotterdam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53484>.