struka(e): lingvistika i filologija | strane riječi | fizika
ilustracija
INTERFERENCIJA - 1. izvor svjetlosti, 2. objektiv, 3. zastor s dva otvora, 4. zaslon, I jakost svjetlosti

interferencija (engleski interference: miješanje, upletanje prema interfere < starofrancuski s’entreferir: sraziti se, sukobiti se).

1. Općenito, križanje, zalaženje jednoga u drugo, miješanje s nečim, utjecanje na što, sukobljivanje, preklapanje (interferencija interesa, utjecaja, stilova, ukusa).

2. Individualno i nehotično preuzimanje glasovnih, morfoloških, sintaktičkih i leksičkih elemenata ili značajki iz jednoga jezika u drugi pri jezičnom kontaktu i dvojezičnosti (npr. kada se u hrvatskome prema francuskom izgovara [miļö'] mjesto [mὶļe:], ili kada govornik hrvatskoga njemačku riječ Rede izgovara [re'de] a ne [re:'də] ili pak u francuskome mjesto je vais à l’école kaže je vais dans l’école prema hrvatskom idem u školu i sl.). Česte interferencije dovode do jezičnoga kalka i posuđivanja.

3. U fizici, interferencija valova međudjelovanje je dvaju ili više valova koji istodobno prolaze kroz isti prostor. Zbiva se kod svih valova (elastičnih, elektromagnetskih, valova na vodi) i općenito kod svih periodičkih gibanja. Amplituda rezultantnoga vala može biti veća ili manja od amplituda pojedinih izvornih valova, što ovisi o odnosu među njihovim fazama. Npr. dva interferirajuća vala jednake valne duljine, amplitude i faze pojačavaju se (konstruktivna interferencija), a ako su jedan prema drugom u fazi pomaknuti za polovicu valne duljine, njihovo se djelovanje poništava (destruktivna interferencija). Interferencija se može zapaziti samo ako u svakoj točki prostora u kojem se šire interferirajući valovi postoji stalna razlika u fazi među tim valovima (uvjet koherentnosti), jer se time osigurava stalni prostorni raspored minimuma i maksimuma rezultantnoga vala (interferencijska slika). Newtonovi kolobari i pruge interferencije primjeri su interferencijskih slika nastalih slaganjem koherentnih snopova svjetlosti. Budući da razmaci među minimumima i maksimumima interferencijske slike ovise o valnoj duljini interferirajućih valova, moguće je, mjereći te razmake, odrediti valnu duljinu; obrnuto, kada se poznaje valna duljina, mogu se odrediti i razmaci. (→ interferometar; koherencija)

Citiranje:

interferencija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/interferencija>.