struka(e):

gospel [gɔ:'spəl] (engl. gospel: evanđelje), oblik tradicionalne duhovne, u početku pretežno skupne vokalne glazbe nastale u protestantskim zajednicama SAD-a. Žanrovski je definiran u XIX. st., a ishodišta su mu u XVII. st., u duhovnim obredima afroameričkoga stanovništva i bijelih europskih doseljenika. Korijeni gospela prepoznaju se u tradiciji radnih i duhovnih pjesama (spirituals) koje su se izvodile u zajednicama crnih robova na Jugu. Istodobno, razvoju »bijeloga gospela« pridonijeli su radovi istaknutih autora crkvenih pjesama i himni (Fanny Crosby, Philip Bliss, Ira David Sankey i Dwight L. Moody, Charles H. Gabriel i dr.).

Proizlazeći iz kršćanske tradicije, stihovi gospel-pjesama tematiziraju osobna ili kolektivna duhovna iskustva. Glazba se izvodi u stilu poznatome kao call and response (jedna vokalna dionica ili fraza »odgovor« je na prethodnu), a capella ili u pratnji crkvenih orgulja, uz ritmički poticaj pljeskanjem ili toptanjem nogama. Poslije se rabe i drugi instrumenti, npr. klavir ili gitara (osobito u gospel bluesu). Tzv. crni gospel razvija se početkom XX. st. usporedno s jazzom, ragtimeom i različitim formama bluesa.

Među prvim značajnijim zvijezdama crnoga gospela bila je Sister Rosetta Tharpe (Rosetta Nubin; 1915–73), koja je proširila izražajnu paletu gospela i utjecala na razvoj rock and rolla. Pjevač i pijanist Thomas A. Dorsey (1899–1993) prometnuo se od sekularnog izvođača bluesa u »oca gospel glazbe«, čiju su skladbu »Peace in the Valley« izvodili mnogobrojni izvođači (Elvis Presley, Little Richard, Johnny Cash, Sam Cooke i dr.). Drugi Dorseyjev ključni standard »Take My Hand, Precious Lord« proslavila je »kraljica gospela« Mahalia Jackson, koja je estetiku žanra približila širokoj svjetskoj publici, udarivši temelje ne samo suvremenom gospelu nego (djelomično) i modernom soulu (npr. Aretha Franklin).

U prvoj polovici XX. st. (posebno tijekom 1930-ih) afirmiraju se vokalni gospel-kvarteti od kojih mnogi u modificiranim i obnovljenim postavama djeluju do danas: The Blind Boys of Alabama, The Dixie Hummingbirds, Golden Gate Quartet i dr. Elementi gospela uklapaju se i u country-glazbu (podžanrovi country gospel i southern gospel – The Oak Ridge Boys, The Louvin Brothers) te u druge forme popularne glazbe XX. st. Osim što je i presudno utjecao na razvoj ranih oblika rhythm and bluesa, rock and rolla i soula (Sam Cooke, Ray Charles, Al Green), gospel kao zaseban glazbeni žanr (tzv. contemporary gospel) i dalje opstaje.

Citiranje:

gospel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/gospel>.