TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Akvitanija

ilustracija
AKVITANIJA
ilustracija1ilustracija2

Akvitanija (latinski Aquitania [akwi:ta:'ni·a], francuski Aquitaine [akitɛ'n]), povijesni kraj u jugozapadnoj Francuskoj, između Biskajskoga zaljeva na zapadu, Središnjeg masiva na istoku, Pireneja na jugu i rijeke Loire na sjeveru, na području današnje administrativne regije Nove Akvitanije (Nouvelle-Aquitaine) i dijelova regija Pays de la Loire, Auvergne-Rhône-Alpes i Okcitanije. – Za Rim ju je osvojio Cezar 56. pr. Kr. Otada je Akvitanija jedna od rimskih provincija u Galiji. Na njezinu su teritoriju Zapadni Goti (Vizigoti) osnovali svoju državu (418–507) – Tolozatsko Kraljevstvo, nazvano po glavnome gradu Tolosi (današnji Toulouse). Nakon poraza Vizigota kraj Vouilléa (507) Akvitanija je priključena franačkoj državi Klodviga I., ali se vlast franačkih vladara nije posve učvrstila pa je 671. proglašeno nezavisno akvitansko vojvodstvo. Franci su je ponovno osvojili između 732. i 768., a Karlo Veliki je 781. sina Ludovika I. Pobožnoga imenovao kraljem Akvitanije kao franačke vazalne države. Tijekom IX. st. na području Akvitanskoga Kraljevstva nastaje više feuda, a ono se 877. razdvaja na dva vojvodstva, Gaskonju, južno od rijeke Garonne, i zasebno akvitansko vojvodstvo sjeverno od Garonne. Od 1062. Gaskonja je ponovno dio Akvitanije. Ženidbom budućeg engleskoga kralja Henrika II. i Aliénor, kćeri posljednjeg akvitanskog vojvode Guillaumea X. 1152., Akvitanija je došla u posjed kuće Anjou-Plantagenet te je postala prostor prijepora engleske i francuske krune koja početkom XIII. st. osvaja dijelove Vojvodstva Akvitanije koje se od 1229. naziva Vojvodstvo Guyenne. Akvitanijom se nazivala i administrativna regija koja je postojala 1982–2016., a koja je obuhvaćala departmane Dordogne, Gironde, Landes, Lot-et-Garonne, Pyrénées-Atlantiques.

Citiranje:
Akvitanija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1286>.