struka(e): geografija, opća
ilustracija
TIEN SHAN, vrh Han Tengri

Tien Shan [tien šan] (pinyin Tian Shan [tʰiεn šan], tradicionalno T’ien Shan [tʰien šan], kirgiski Tengir-Too/Теңир-Тоо), planinski masiv u srednjoj Aziji; zapadni dio pripada uglavnom Kirgistanu, a istočni Kini (Xinjiang). Pruža se od zapada prema istoku u duljini većoj od 2500 km. Građen je od pretkambrijskih i paleozojskih škriljevaca, gnajsa, granita, metamorfnih vapnenaca; kotline i riječne doline pokrivene su tercijarnim i kvartarnim sedimentima. Tien Shan je u mlađem tercijaru bio izdignut (kolizija Indijsko-australske i Euroazijske ploče) i rasjedima razlomljen na više planinskih lanaca. Prosječna visina glavnih bilâ iznosi 4000 do 5000 m. Najviši su vrhovi: Vrh pobjede (kirgiski Žengiš čokusu, ujgurski Tömür, kineski Tomur Feng; 7439 m) na kinesko-kirgistanskoj granici, ujedno najviši vrh Kirgistana, i Han Tengri (6995 m) na tromeđi Kazahstana (najviši vrh države), Kirgistana i Kine. Godišnja količina oborina iznosi na zapadnim pristrancima 600 mm (mjestimice 1500 do 1600 mm), na istočnim padinama i u središnjim kotlinama 200 do 300 mm. Srednje su siječanjske temperature niže od 0 °C. Iznad 4200 m i temperature ljetnih mjeseci su ispod 0 °C. Mnogi ledenjaci nalaze se pretežno u Kirgistanu, osobito na području planine Han Tengri (ledenjak Južni Inyljček /Tüštük Engilček, dug 60,5 km). Glavne rijeke pripadaju porječju Sir-Darje (Aralsko jezero), rijeke Ili (Balqaško jezero) i Tarima. Najveće jezero Isik-Kulj (6236 km²) tektonskoga je podrijetla. Ima i mnogo manjih glacijalnih jezera. Oskudna pustinjska vegetacija nižih planinskih dijelova porastom visine prelazi u polupustinju i u polupustinju i stepu. Pojas visinskih livada i listopadne šume počinje na visini od 1200 do 1500 m. Na prijelazu u subalpsku i alpsku vegetaciju razvijena je šuma četinjača. Na visinskim pašnjacima i livadama uzgaja se stoka. Ječam, pšenica i krumpir uzgajaju se do visine 2500 do 2700 m. Nekoć je južnim podnožjem prolazio sjeverni krak Puta svile. Za promet u zapadnome dijelu Tien Shana važan je poprečni prometni pravac Biškek–Naryn–prijevoj Torugart (3752 m)–Kašgar (Kashgar/Kashi), a u istočnome Kuytun–Kuqa. Istočni dio Tien Shana (kineska autonomna regija Xinjiang) uvršten je 2013. na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine, a zapadni dio (Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan) 2016. Prvi Europljanin koji je obuhvatnije istražio (1856–57) i potom opisao Tien Shan bio je ruski geograf Pjotr Petrovič Semjonov-Tjan-Šanski.

Citiranje:

Tien Shan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 9.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tien-shan>.