Sonora [sono'ra], savezna država u sjeverozapadnom Meksiku; 179 355 km² (druga po površini) i 2 944 840 st. (2020). Na sjeveru graniči sa SAD-om, a na zapadu dopire do Kalifornijskoga zaljeva. U istočnom dijelu prevladavaju planinski nizovi lanca Sierra Madre Occidental visoki do 2620 m (Pico Guacamayas), ispresijecani riječnim dolinama; u zapadnom dijelu, uz 1209 km dugu obalu Kalifornijskog zaljeva, pruža se aridna Sonorska nizina, iz koje se mjestimično izdižu brda. Na krajnjem sjeverozapadu Sonorske nizine nalazi se pustinja Altar koju od ostalog dijela nizine odvaja vulkansko područje Sierra del Pinacate s kraterima (rezervat biosfere El Pinacate y Gran Desierto de Altar uvršten je 2013. na UNESCO-ov popis svjetske baštine). Klima je vruća pustinjska na zapadu, a vruća stepska na istoku; srednja je godišnja temperatura 22 °C, a količina oborina 350 do 650 mm. Vegetacija je oskudna, pretežno kserofitna; šume prekrivaju samo 8,3% površine (u istočnom dijelu države). Rijeke (Colorado, Concepción, Sonora) se uglavnom ulijevaju u Kalifornijski zaljev. Zbog iskorištavanja bogatih ležišta zlata, srebra, ruda bakra (rudnik Buenavista/Cananea najveći je proizvođač bakra u Meksiku), molibdena, željeza, barita, ugljena i drugih ubraja se u vodeća rudarska područja Meksika. Razvijena je poljoprivreda i ribarstvo; glavna je u zemlji po proizvodnji (uglavnom uz natapanje) pšenice, krumpira, lubenice, kukuruza, slanutka, grožđa i dr., ulovu riba (srdele, inćuni, skuše) i račića te akvakulturi, a u stočarstvu najveću važnost ima govedarstvo. Razvijena je metalurgija (slitine bakra i dr.), industrija tekstila, prehrambenih proizvoda i kože, a od 1980-ih podignuti su mnogi pogoni (maquiladora) za proizvodnju industrijske robe namijenjene tržištu SAD-a (automobilski dijelovi, električni kabeli, elektronika). Turizam. Glavni je grad Hermosillo; ostali su veći gradovi Obregón i Nogales. Najveća je luka Guaymas na obali Kalifornijskog zaljeva.
