Sierra Madre [siε'r:a ma'δre], gorje u Meksiku, dio planinskog sustava Kordiljera Sjeverne Amerike. Sastoji se od planinskih lanaca Sierra Madre Oriental na istoku i Sierra Madre Occidental na zapadu, koji se prema jugu približuju i zatvaraju Meksičku visoravan (Mesa del Centre; meseta), te planinskog lanca Sierra Madre del Sur na jugoistoku. Planinski lanac Sierra Madre Occidental pruža se u duljini od približno 1250 km gotovo usporedno s tihooceanskom obalom (smjer sjeverozapad–jugoistok), od koje je odvojen uskom priobalnom nizinom; širok je prosječno 150 km, a visok do 3715 m (Cerro San Rafael). Sierra Madre Oriental dug je 1350 km, širok 80 do 100 km i pruža se od rijeke Rio Grande (Río Bravo) na sjeveru usporedno s obalom Meksičkoga zaljeva; visok je do 3713 m (Cerro el Potosí). Oba lanca na jugu završavaju u transmeksičkom vulkanskom pojasu (Eje Neovolcánico); građeni su od kristaličnih škriljevaca te od paleozojskih i mezozojskih vapnenaca i pješčenjaka pokrivenih eruptivnim stijenama. Sierra Madre del Sur pruža se u duljini od 1200 km u južnome Meksiku, od zaljeva Banderas na sjeveru do prevlake Tehuantepec na jugu, usporedno s obalom Tihoga oceana, od koje je odvojen uskom nizinom; visok je do 3720 m (Cerro Nube ili Quie Yelaag). Građen je pretežno od kristaličnih i eruptivnih stijena; u unutarnjim zavalama prevladavaju mezozojske naslage. Planinski lanci ispresijecani su riječnim dolinama koje tvore duboke kanjone (barrancas; najpoznatiji je Barranca del Cobre / Kanjon bakra – sustav dubokih kanjona koji obuhvaća oko 60 000 km²; njime prolazi turistička željeznička pruga, poznata kao El Cheppe, između Chihuahue i obale Kalifornijskog zaljeva). Znatna je vulkanska i seizmička aktivnost. Bogata ležišta zlata, srebra, ruda olova, bakra i dr.
