struka(e): geografija, opća

meseta [~se'~] (španjolski: visoravan, visoki ravnjak).

1. Visoravan u srednjem i zapadnom dijelu Pirenejskoga poluotoka (španjolski Meseta Central) s prosječnom visinom 600 do 800 m. Obuhvaća oko 210 000 km². Građena je od kristaličnih stijena i vapnenaca. Središnjim gorjem (španjolski Sistema Central; Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama) razdijeljena je u viši sjeverni i niži južni dio. Blago je nagnuta prema Atlantskom oceanu. Klima je umjereno kontinentalna; na južnom i istočnom rubu sredozemna. Prevladava kserofitna vegetacija makije i gariga. Ispresijecana je dolinama rijeka Duero (Douro), Tajo (Tejo), Guadiana i dr. Uzgoj žitarica i vinove loze (pretežno na istoku); stočarstvo.

2. Središnja visoravan u Meksiku (Meksička visoravan), smještena između planinskih lanaca Sierra Madre Occidental na zapadu i Sierra Madre Oriental na sjeveru i istoku i transmeksičkoga vulkanskog pojasa (Eje Neovolcánico) na jugu; u novije doba u meksičkoj stručnoj literaturi za središnju visoravan koristi se pojam Mesa del Centro.

Citiranje:

meseta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.4.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/meseta>.