Ohrid, grad i pristanište na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera, Sjeverna Makedonija; 38 900 st. (2016). U prošlosti ribarski i trgovački grad na staroj rimskoj cesti Via Egnatia te vjersko i kulturno središte Makedonije; sačuvao je svoj istočnjački izgled. Mnoštvo dobro očuvanih srednjovjekovnih crkava: manastir s crkvom sv. Pantelejmona (IX. st.), crkva sv. Sofije (XI. st.), Bogorodice Preslavne (Perivleptos; XIII. st.), sv. Jovana Bogoslova (Kaneo; XIII. st.), Nikole Bolničkoga (XIV. st.), sv. Klimenta Ohridskoga (XIV. st.), Bogorodice Bolničke (XIV. st.), Bogorodice Čelnice (XIV. st.), sv. Dimitrija (XIV. st.), sv. Konstantina i Jelene i dr. Od kulturnopovijesnih spomenika svjetovnoga karaktera ističu se srednjovjekovna (Samuilova) tvrđava (X. st., potpuno obnovljena 2003), ostatci helenističkoga kazališta (III. st. pr. Kr.) i bogate građanske kuće iz XVIII. i XIX. st. Tehnološko sveučilište (osnovano 2009), fakultet za turizam i ugostiteljstvo, Hidrobiološki institut (osnovan 1935), zavod za zaštitu spomenika i nacionalni muzej (osnovan 1951), galerija ikona; glazbeno-dramski festival Ohridsko ljeto. Ohrid je vodeće turističko središte Sjeverne Makedonije; od 1980. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Elektronička i elektrotehnička, metalna (proizvodnja posuđa od nehrđajućeg čelika, transformatora i dr.) industrija; preradba duhana, proizvodnja peći na kruta goriva, autogalanterije i ambalaže od plastike; proizvodnja tzv. ohridskoga bisera. Ribolov. Cestovne veze sa Skopljem (preko Bitolja i Gostivara) i brodske sa Svetim Naumom. Međunarodna zračna luka. – Prvi se put spominje kao naselje ilirskih Dasareta već u III. st. pr. Kr. pod imenom Lihnid (grčki Λύχνιδος, Lýkhnidos). Polovicom II. st. pr. Kr. osvojili su ga Rimljani, za čije je vladavine, pod imenom Lychnidus, postao jednim od većih gradova rimske provincije Makedonije. Današnje ime dobio je nakon bugarskog osvojenja 861. U srednjem vijeku bio je kulturno središte, u kojem su djelovali sv. Kliment Ohridski i sv. Metod. Za vladavine cara Samuila (976–1014) bio je prijestolnica makedonske Samuilove države, a od 980. sjedište patrijaršije (od 1018. arhiepiskopije). Već u XII. st. znatno trgovačko središte. Od XI. do XIV. st. bio je pod vlašću Bizantskoga Carstva, Normana, epirskih despota, Srbije i Srpske despotovine. Za vladavine Osmanskoga Carstva (1398–1912) Ohrid je bio sjedište istoimenoga sandžaka, a od XVII. st. i kadiluka. Zahvaljujući povoljnomu geografskom položaju, od XVIII. st. razvio se u jedno od najjačih gospodarskih središta toga dijela Osmanskoga Carstva, temeljeći svoj gospodarski razvoj na karavanskoj trgovini, ribarstvu i preradbi kože. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti bio je pod srpskom vlašću (1913–15). Za I. i II. svjetskoga rata pod bugarskom vlašću (1915–18; 1941–44); potom u sastavu Kraljevine SHS, odn. Kraljevine Jugoslavije (1918–41), te socijalističke Jugoslavije, u sklopu Republike Makedonije (1944–91), i neovisne Makedonije (od 1991; početkom 2019. promijenila ime u Sjeverna Makedonija).
