Neugebauer [no'jge~], Norbert, hrvatski scenarist, filmski redatelj i tekstopisac (Tuzla, BiH, 9. VI. 1917 – Offenbach, Njemačka, 6. V. 1992). Kao dijete se s obitelji doselio u Zagreb gdje je završio gimnaziju te studirao slavistiku. S približno 200 scenarija, jedan je od najistaknutijih scenarista u hrvatskom stripu. Najveći dio opusa ostvario je s bratom Walterom, za kojega je napisao oko 90 stripova. Najuspjelije su serije s likovima Nasredin-hodže (1935) te Jacka Jacksona (tj. Hanzeka) i Bimba Bambusa (Tarzanovim stopama, 1943–44), adaptacije triju bajki Wilhelma Hauffa – Gladni kralj (1943), Patuljak Nosko (1943) i Mali Muk (1944) – iznimno popularne i zbog Norbertova teksta u rimovanim stihovima, te adaptacije romana H. G. Wellsa Prvi ljudi na Mjesecu (1953–54) i Julesa Vernea 40 000 milja ispod mora (1954). Od 1957. s bratom je radio za nakladničku kuću Kauka Verlag u Münchenu, gdje su pokrenuli dvije serije stripa, vestern s likovima Toma i Maloga medvjeđeg srca (Tom und Klein Biberherz, 1957) i znanstvenofantastičnu s likom Miše (Mischa im Weltraum, 1961), te adaptirali roman Karla Maya o apaškom poglavici Winnetouu (1963–64). Pisao je i stripove Vladimira Delača i Julija Radilovića, a posebno mu je zapažena suradnja s Andrijom Maurovićem (Kišova zagonetka, 1960; Biser zla, 1960–61; Ukleti brod, 1960–61; Grička vještica, 1960–62; Čuvaj se senjske ruke, 1962–63; Posljednja petorica, 1964). Nakon II. svjetskog rata režirao je prve hrvatske animirane filmove, propagandni Svi na izbore (Narod odlučuje) (1945) i protustaljinističku satiru Veliki miting (1951), oba s Walterom kao glavnim crtačem i animatorom. Potom je redatelj crtanih filmova za djecu Veseli doživljaj (1951) i Bušo hrabri izvidnik (1958) te nekoliko reklamnih filmova (npr. reklama za BMW Isettu Man müsste…, 1955), na kojima također surađuje s bratom, a režirao je i crtane filmove Gool (1952), koji je crtao Borivoj Dovniković (objavljen i kao strip Velika utakmica), te Lažni kanarinac (1958), koji je crtao Ivo Kušanić. Napisao je libreta triju opereta (Pekarev Miško, Veseli penzionat, Prva ljubav) i oko 50 tekstova za šlagere te prepjevao nekoliko stotina stranih zabavnih pjesama. Posebno mu je zapažena popijevka »Na vanjkušeku glava« (1963., glazba Pero Gotovac).