Monge [m:ž], Gaspard, francuski matematičar, fizičar i političar (Beaune, 10. V. 1746 – Pariz, 28. VII. 1818). Diplomirao (1764) na Collège de la Trinité u Lyonu. Razvio svestranu aktivnost znanstvenika, pedagoga, inženjera i političara. Aktivan sudionik Francuske revolucije, visoki dužnosnik revolucionarne vlade i sudionik u Napoleonovim ekspedicijama. Jedan je od osnivača i ravnatelj (1897–99) École polytechnique. Pridonio je uspostavljanju Metarskoga sustava jedinica. Opsežan je i njegov rad na praktičnim problemima metalurgije i na vojnim poslovima. Prvi je s pomoću nelinearne parcijalne diferencijalne jednadžbe matematički uobličio transportni problem u djelu Rasprava o teoriji iskopavanja i nasipavanja (Mémoire sur la théorie des déblais et des remblais, 1781). Osnovao je deskriptivnu geometriju, djelom Deskriptivna geometrija (Géométrie descriptive, 1799) i diferencijalnu geometriju, djelom Primjena analize na geometriju (Application de l’analyse à la géométrie, 1805). Bio je član francuske Akademije znanosti od 1780. Po njem su nazvani pojmovi iz matematike (npr. Mongeova jednadžba, Mongeov niz, Mongeov teorem, Mongeova točka) i krater na Mjesecu (Monge).
