struka(e): geografija, opća | povijest, opća | suvremena povijest i politika

Mayotte [majɔ't] (Mahoré, na komorskome Maoré), francuski posjed u otočnoj skupini Comores u Indijskom oceanu. Nalazi se u sjevernome dijelu Mozambičkoga kanala, 400 km udaljen od afričkoga kopna i 300 km od zapadne obale Madagaskara. Sastoji se od otoka Grande-Terre (363 km²) i otočića Petite-Terre ili Pamandzi (11 km²), koji su vulkanskoga podrijetla. Obuhvaća 374 km² s 212 645 st. (2012). Planinski lanac, koji se pruža glavnim otokom u smjeru sjever–jug, najviši je u središnjem dijelu (Bénara, 660 m). Uz obalu se pružaju koraljni grebeni. Klima je vlažna tropska (oko 1300 mm oborina); najviše kiše padne od studenoga do ožujka. Srednja je godišnja temperatura 25 °C; u toplome dijelu godine (siječanj–ožujak) srednja temperatura iznosi 28 °C, a u hladnome (srpanj–rujan) 24 °C. Glavni grad je Mamoudzou (57 281 st., 2012) na otoku Grande-Terre; Dzaoudzi-Labattoir, bivši glavni grad, na otoku Petite-Terre ima 14 311 st. Stanovnici su mješanci Bantu-crnaca, Arapa i Malagasa; od 55 300 stranaca (2002), većinu čine doseljenici iz Komora (52 851 st., 2002), te Madagaskara (2267 st.). Prevladavaju muslimani. Službeni je jezik francuski, a raširen je i mahorski (arabizirana varijanta svahilskoga). Stanovništvo se bavi poljoprivredom i ribarstvom. Glavni su poljoprivredni izvozni proizvodi ylang-ylang (eterično ulje; oko 21% izvoza), vanilija, cimet, kava i kopra. Industrija je ograničena na prehrambenu, koja prerađuje domaće poljoprivredne proizvode. Turizam. S kopnom ima zračne veze. Glavna luka Longoni.

Prvi stanovnici otoka (od VIII. st.) bili su Bantu i Malajci, koje su tijekom XIII–XV. st. pokorili Arapi i islamizirali ih. Od kraja XV. st. Mayotte je bio samostalni sultanat. U XVI. st. Portugalci i Francuzi posjećivali su otok, ali nisu gradili svoja naselja. Posljednji sultan Andriantsoly prodao je otok 1841. Francuskoj koja je 1843. Mayotte proglasila kolonijom, 1846. ukinula ropstvo, a 1912. stavila ga (s Komorima, francuskim protektoratom od 1886) pod kolonijalnu upravu Madagaskara. Mayotte i Komori postali su zajedno 1946. francuski prekomorski teritorij. Na referendumu 1974. Komori su se izjasnili za neovisnost, dok se većina glasača na Mayotteu izjasnila protiv neovisnosti te je Mayotte nakon proglašenja neovisnosti Komora 1975. ostao francuski posjed (što je potvrđeno novim referendumom 1976) unatoč komorskom protivljenju. Na referendumu 2009. glasači su se izjasnili za veću autonomiju što je ostvareno 2011. kada Mayotte stječe status jedinstvene zajednice (koja spaja ovlasti departmana i regije), dok Opća skupština UN-a i Afrička unija priznaju pravo Komora na Mayotte. Porast kriminala i nasilja bandi te ilegalnog useljavanja potaknuli su francusku policijsku intervenciju u travnju 2023. i travnju 2024. Sigurnost od 1976. održava i francuska Legija stranaca, s približno 300 pripadnika (početkom 2024).

Citiranje:

Mayotte. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mayotte>.