legija stranaca, posebne voj. postrojbe Francuske i Španjolske sastavljene od plaćenih dobrovoljaca velikim dijelom stranih narodnosti, isprva namijenjene za službu u kolonijama i prekomorskim posjedima. Prvi takvi odredi bili su sastavljeni 1792. za Prve francuske republike pod imenom Légion franche étrangère. Bile su to jedinice dobrovoljaca spremnih na borbu za revoluc. ideje protiv kralj. koalicije, a bile su stvorene od pripadnika različitih narodnosti. Tako su postojale batavska (holandska), belgijska, njemačka, talijanska, poljska legija. Za Napoleona sastavljene su i legije nekih drugih narodnosti, koje su u doba restauracije Burbonaca raspuštene. God. 1815. osnovana je Kraljevska legija stranaca, sastavljena većinom od njem. pustolova, kojom je zapovijedao knez Hohenlohe. Za Luja XIX. ta je legija bila raspuštena, a 9. III. 1831. bila je osnovana Legija stranaca, u koju su se primali dobrovoljci svih narodnosti, a služila je kao borbena jedinica izvan teritorija Francuske. Bila je reformirana 1839. Nakon uspjeha u kolon. ekspedicijama protiv domorodaca u sjev. Africi (u Alžiru i Maroku), njezine su se jedinice upotrebljavale za intervencije na Krimu (1855), u Italiji (1859), Meksiku (1862–66), u Vijetnamu i Tajvanu (1883–85). God. 1911. sudjelovala je u »pacifikaciji« Maroka, potom i u I. svj. ratu, u gušenju domorodačkih ustanaka u Maroku i u Siriji i dr. Za II. svj. rata sudjelovala je u intervenciji u Norveškoj. God. 1940. imala je pet pukovnija pješadije i jednu pukovniju konjaništva, koje su bile stacionirane u sjev. Africi, na Bliskom istoku i u Indokini. Obnovljena je i modernizirana 1949; borila se u Indokini protiv komun. pokreta Viet-minh sve do kapitulacije kraj Dien Bien Phua (1954), a zatim je do 1962. sudjelovala u operacijama protiv protukolonijalnoga pokreta u Alžiru. God. 1962. veći broj legionara bio je prebačen na Madagaskar, u Francusku Gijanu i Džibuti. Tada je matični garnizon premješten iz Sidi Bel-Abbèsa u Alžiru u Aubagne u blizini Marseillea, dok je znatan broj legionara smješten i na Korzici.
U franc. Legiju stranaca primaju se ljudi od 18 do 40 godina (uz obvezu da će služiti najmanje 5 god.), bez obzira na njihovu prošlost i bez osobnih dokumenata. Otuda je i javna predodžba o legiji kao stjecištu pustolova, očajnika, kriminalaca iz cijeloga svijeta. Danas je, međutim, Legija stranaca vrhunski organizirana jedinica dobro uvježbanih profesionalnih vojnika.
Španjolska je 1920., po uzoru na franc. Legiju, također osnovala Legiju stranaca (Tercio extranjero español de África), koja je sudjelovala u borbama protiv domorodaca u Maroku, u gušenju ustanka asturijskih rudara (1934) i u Francovu ratu protiv republikanske Španjolske.
