Mayotte [majɔ't] (Mahoré, na mahorskome Maore), francuski posjed u otočnoj skupini Comores u Indijskom oceanu. Nalazi se u sjevernome dijelu Mozambičkoga kanala, 400 km udaljen od afričkoga kopna i 300 km od zapadne obale Madagaskara; obuhvaća 374 km² s 256 518 st. (2017). Čine ga vulkanski otoci Grande-Terre (363 km2), Petite-Terre ili Pamandzi (11 km²) i još nekoliko otočića. Planinski lanac, koji se pruža glavnim otokom u smjeru sjever–jug, najviši je u središnjem dijelu (Mont Bénara, 660 m). Uz obalu se pružaju koraljni grebeni. Klima je vlažna tropska s prosječnom godišnjom količinom oborina oko 1300 mm; najviše kiše padne od studenoga do ožujka. Česti su cikloni. Srednja je godišnja temperatura 26 °C. Najveće naselje i upravno središte Mayottea je Mamoudzou (70 437 st., 2017) na istočnoj obali otoka Grande-Terre; do 1977. upravno je središte bio gradić Dzaoudzi (17 831 st.) na otoku Petite-Terre. Stanovnici su mješanci Bantu-crnaca, Arapa i Malagasa; znatan je broj doseljenika iz Komora i Madagaskara. Po vjeroispovijesti prevladavaju muslimani suniti. Službeni je jezik francuski, a vrlo je raširen mahorski (dijalekt bantuskoga komorskog jezika). Glavnina stanovništva zaposlena je u poljoprivredi i ribarstvu; uzgajaju se ylang-ylang (eterično ulje; oko 21% izvoza), vanilija, cimet, kokosova palma, tropsko voće, kava. Industrija je ograničena na prehrambenu (u novije doba preradba mesa rakova). Turizam u razvoju. Glavna je morska luka Longoni (prevladava kontejnerski promet; 80 258 TEU, 2020) na sjeveru najvećega otoka. Međunarodna zračna luka povezuje Mayotte s Francuskom i s državama u okruženju.
Prvi stanovnici otoka (od VIII. st.) bili su Bantu i Malajci, koje su tijekom XIII–XV. st. pokorili Arapi i islamizirali ih. Od kraja XV. st. Mayotte je bio samostalni sultanat. U XVI. st. Portugalci i Francuzi posjećivali su otok, ali nisu gradili svoja naselja. Posljednji sultan Andriantsoly prodao je otok 1841. Francuskoj koja je 1843. Mayotte proglasila kolonijom, 1846. ukinula ropstvo, a 1912. stavila ga (s Komorima, francuskim protektoratom od 1886) pod kolonijalnu upravu Madagaskara. Mayotte i Komori postali su zajedno 1946. francuski prekomorski teritorij. Na referendumu 1974. Komori su se izjasnili za neovisnost, dok se većina glasača na Mayotteu izjasnila protiv neovisnosti te je Mayotte nakon proglašenja neovisnosti Komora 1975. ostao francuski posjed (što je potvrđeno novim referendumom 1976) unatoč komorskom protivljenju. Na referendumu 2009. glasači su se izjasnili za veću autonomiju što je ostvareno 2011. kada Mayotte stječe status jedinstvene zajednice (koja spaja ovlasti departmana i regije), dok Opća skupština UN-a i Afrička unija priznaju pravo Komora na Mayotte. Porast kriminala i nasilja bandi te ilegalnog useljavanja potaknuli su francusku policijsku intervenciju u travnju 2023. i travnju 2024. Sigurnost od 1976. održava i francuska Legija stranaca, s približno 300 pripadnika (početkom 2024).
