Marakeš (francuski Marrakech [maʀakε'š], arapski Marrākuš [mar:a:'kuš]), grad u zapadnome Maroku, nedaleko od rijeke Tensift, na sjevernim obroncima Visokoga Atlasa; 1 014 813 st. (2024). Gospodarsko, kulturno i prometno središte velike oaze. Očuvana je stara, geometrijski pravilna urbanistička osnova s karakterističnom arhitekturom islamskih gradova (velika utvrđena medina, na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1985); zapadno od grada razvila se europska četvrt. Trgovački grad s obrtničkom proizvodnjom (sagovi, kožnati i drugi ukrasni predmeti) i industrijsko središte (prehrambena i tekstilna industrija; proizvodnja građevnoga materijala). Središte je trgovine i najpoznatiji gradski trg Džema el-Fna (Jemaa el-Fnaa). Povoljna stepska klima (BSh) omogućuje održavanje mnogobrojnih gradskih vrtova i zelenila. Najpoznatiji su vrtovi Menara (najstariji, potječe iz 1157; vrt ima velik pravokutan rezervoar vode okružen maslinicima i voćnjacima), Agdal (druga polovica XII. st., ima nekoliko vodenih bazena i voćnjake) i botanički vrt Majorelle (u vlasništvu Yvesa Saint-Laurenta 1980–2008; Muzej berberske kulture). Među palačama ističu se kraljevska palača (i danas službena rezidencija) iz XVIII. st. (nastala pregradnjom ranijih palača iz XVI. st. i s kraja XII. st.), palača Bahia (iz druge polovine XIX. st.) te ruševine palače El Badi (sagrađena potkraj XVI. st., od sredine XVII. st. napuštena). Iz XII. st. potječu gradske zidine (dograđivane), gradska vrata Bab Agnau te džamije Kutubija (Koutoubia, Kutubiyya), s minaretom od 70 m koji dominira gradom, i Ibn Jusufova (Ben Youssef), a iz XVI. st. džamija Bab Dukkala, Ibn Jusufova medresa i mauzolej članova dinastije Saadi. Mnogobrojni muzeji (Marakeša, Dar Si Said). Marakeš je poznato turističko središte (mnogobrojni hoteli, lječilišta, golf-tereni). Sveučilište Cadi Ayyad. Željeznička pruga i autocesta vode do Casablance; međunarodna zračna luka Menara. – Osnovan 1062. kao prijestolnica Almoravida, od 1147. do 1269. prijestolnica Almohada, bio je jedno od glavnih kulturnih i vjerskih središta islamskoga svijeta, ponovno prijestolnica 1554–1659.
