Atlas (grčki Ἄτλας, Átlas), planinski lanac u sjeverozapadnoj i sjevernoj Africi. Pruža se u smjeru jugozapad–sjeveroistok, između rta Draa (jugozapadni Maroko) i rta Bon (Tib; sjeveroistočni Tunis) u duljini od oko 2000 km tvoreći barijeru između obale Atlantskoga oceana i Sahare. Čine ga dva glavna planinska niza: Telski Atlas (2308 m; oko 1500 km) i Saharski Atlas (2236 m; oko 950 km). Telski Atlas pruža se u priobalju Sredozemnoga mora od sjeveroistoka Tunisa do rijeke Muluje (Moulouya). U središnjem dijelu Maroka nastavljaju se Srednji Atlas, Visoki Atlas (Tubkal/Toubkal, 4167 m; oko 740 km) i Anti Atlas (3304 m; oko 800 km) s Marokanskom mesetom, koja završava uskom primorskom ravnicom. Rif nije dio Atlasa. Telski Atlas proteže se cijelim sjevernim dijelom Alžira te se na granici Alžira i Tunisa spaja sa Saharskim Atlasom. U većem dijelu prostora Telski i Saharski Atlas leže gotovo paralelno. Odvojeni su visokim ravnjacima (oko 1000 m nadmorske visine) i kotlinama u kojima se tijekom kišne sezona nakuplja voda te nastaju velika plitka slana jezera (šotovi Eš‑Šergi/Ech Chergui i El‑Hodna). Atlaski planinski lanac dio je sustava mlađih nabranih planina susjedne Europe, nastao alpskom orogenezom u kasnome mezozoiku i u kenozoiku. U Visokome Atlasu i na Telskome Atlasu ima ledenjačkih oblika i velikih krških površina. Atlas leži u području sredozemne (Csa), hladne stepske (BSk) i vruće pustinjske (BWh) klime. Viši dijelovi na sjeveru primaju 1000 do 1800 mm oborina dok južni dio Atlasa te južni obronci planina primaju mnogo manje oborina. U nižim dijelovima prosječna siječanjska temperatura iznosi 10 °C, u obalnome dijelu 6 do 8 °C, a u unutrašnjosti 4 do 6 °C. Prosječne su temperature za srpanj i kolovoz 25 do 26 °C. Veći vodeni tokovi utječu u Atlantski ocean (Oum Er-Rbia, Sebu/Sebou) i u Sredozemno more (Muluja, Šelif/Chéliff, Sejbus/Seybouse, Medžerda/Medjerda); manji bujični tokovi ljeti presuše. Južno od Telskog Atlasa teku sezonski potoci. Sjeverne pristranke (do 800 m) pokriva sredozemna vegetacija, a južne padine polupustinjska stepa. Sjeverni obronci pretežno su prekriveni šumama, dok je na južnima, zbog suhih saharskih vjetrova, vegetacija uglavnom ogoljela ili oskudna. U višim krajevima vegetacija je alpskoga tipa. Šume su u znatnoj mjeri iskrčene (osobito cedar). Vegetacijom uvjetovana poljoprivreda uključuje ispašu ovaca i koza na travnjacima visokih visoravni te ratarstvo u plodnim riječnim dolinama (Šelif). Atlas obiluje ležištima željeznih, olovnih, bakrenih i cinkovih ruda, kobalta, molibdena, mangana, zlata, srebra, kamene soli, fosfata, nafte. Područje Atlasa nastanjeno je od prapovijesnoga doba. Stanovnici su pretežno Berberi. Turizam (treking, brdski biciklizam, nacionalni park Tubkal).
