struka(e): botanika
ilustracija
JEDNOSUPNICE, poprečni prerez kroz internodij stabljike kukuruza (Zea mays): 1. rastresito raspoređeni provodni snopići, 2. osnovni parenhim, 3. hipodermalni sklerenhimski prsten

jednosupnice ili monokotiledone (mono- + kotiledon) (Liliatae, Monocotyledoneae), razred kritosjemenjača (Magnoliophytina, Angiospermae). Za razliku od dvosupnica, na klici imaju samo jednu supku, po čemu su dobile ime. Klicin korijenak brzo ugiba, pa se ne razvija glavni korijen, već ga u drugome dijelu stabljike nadomještaju sekundarni stabljični korijeni. Tip je stelarnoga provodnoga sustava jednosupnica atakostela (→ stela). U stabljici se najčešće razvijaju zatvorene kolateralne žile, smještene bez reda (tj. nisu poredane u krugu kao u dvosupnica), koje se sastoje od jednoga ksilemskoga (okrenutoga prema sredini) i jednoga floemskoga dijela (okrenutoga prema površini stabljike). U stabljici nema kambijskoga prstena (→ kambij), pa ne rastu sekundarno u debljinu, niti su, kao u dvosupnica, oštro lučeni kora, drvo i srčika. Listovi su većinom poredani izmjenično (najčešće u dva ili tri reda), rijetko su nasuprotni ili u pršljenu, najčešće su sjedeći (rjeđe na peteljkama), pretežno su jednostavni, linearni ili jajoliki. Obično imaju usporedne žile, a rijetke su iznimke s mrežastom nervaturom. Pazušni (bočni) pupovi nose samo jedan predlistić s leđne strane. Svi dijelovi tipičnoga cvijeta jednosupnica smješteni su u pet pršljenova (pentaciklični), s po tri člana u pršljenu (trimerni), rijetko četiri (tetramerni). U primitivnijih skupina (podrazred Alismatidae) javlja se veći broj plodnih listova raspoređenih zavojito, dok su u savršenijih skupina pojedini dijelovi cvijeta reducirani.

Jednosupnicama pripada približno 65 porodica s više od 2350 rodova i više od 70 000 vrsta. Pretežno su zeljaste, rijetko drvenaste biljke (npr. palme), najčešće rastu na kopnu, ali mnoge i u slatkim vodama, ili u močvarama, a rijetke žive u moru (»morske trave«). Vrstama su najbogatije porodice kaćuni (oko 20 000), trave (oko 12 000) i šiljevi (oko 3000). Mnoge se jednosupnice uzgajaju kao važne poljodjelske kulture (primjerice ječam, raž, pšenica, zob, kukuruz, riža, proso), ili kao ukrasne biljke (npr. mnoge vrste kaćuna [orhideja], te porodice ljiljana, sunovrata, perunika i palme).

Citiranje:

jednosupnice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 3.4.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/jednosupnice>.