riža

riža (starovisokonjema. ris, njem. Reis, preko tal. riso ili srednjovj. lat. risus, risum, ris/i/a < grč. ὄρυζα) (Oryza sativa), jednogodišnja biljka iz porodice trava (Poaceae) s dobro razvijenim čvorom busenja iz kojeg izbijaju mnogobrojni izdanci. Stabljika ima izdužene listove, a visoka je 50 do 170 cm, ovisno o sorti. Cvat riže rastresita je ili zbijena, 15 do 40 cm duga metlica, sastavljena od glavne osi iz koje izbija nekoliko primarnih grana s više sekundarnih grana na kojima se razvijaju jednocvjetni klasići. Klasići su u početku zeleni ili ljubičasti, a u zriobi žuti, crveni, ljubičasti ili druge boje, što je sortno obilježje. Cvjetovi se sastoje od tučka i šest prašnika. Pljeve su atrofirane i jedva se primjećuju, a pljevice su velike i široke i mogu biti žute, crvene, smeđe, ljubičaste i crne boje. Kod formi s osjem, na vanjskim pljevicama izbija osje različite boje, ovisno o sorti. Riža je samooplodna kultura, a plod pšeno sraslo je s pljevicama.

Riža je jedna od najstarijih kultura u svijetu. Podrijetlom je iz jugoistočne Azije. U Kini se uzgajala nekoliko tisuća godina prije Krista. Rod Oryza sastoji se od 22 vrste, od kojih gospodarsko značenje imaju samo obična ili prava riža (Oryza sativa), koja je raširena u svim područjima uzgoja riže, i Oryza glaberrima, koja se uzgaja u Africi. Riža se dijeli u dvije podvrste: Oryza sativa ssp. brevis sa zrnom kraćim od 4 mm, koja nema veće gospodarsko značenje, i Oryza sativa ssp. communis sa zrnom duljine 4 do 8 mm i duljim.

Riža se može uspješno uzgajati u vlažnim tropskim predjelima i u područjima s umjerenom klimom, a za uspješan uzgoj važna je dovoljna količina vode. Može se uzgajati u sustavu neprekidnoga natapanja s vodenim slojem od sjetve do žetve, u sustavu periodičnoga natapanja, gdje se voda povremeno ispušta, i u sustavu natapanja bez vodenoga sloja, kada se vlažnost tla mora održavati na približno 85% punoga vodnoga kapaciteta. Kod toga načina uzgoja riže štede se velike količine vode i nije potrebno posebno pripremati rižina polja.

Preradbom neoljuštena zrna izdvajaju se pljevice, rižino brašno, klice i izlomljena zrna. Od pljevica se dobiva furfural, one služe kao gorivo, a od njihova pepela izrađuju se filtri. Rižino je brašno koncentrat za prehranu stoke, a klice su odlična hrana za piliće. Od izlomljenih rižinih zrna proizvodi se alkohol, pivo, škrob i dr. Japansko alkoholno piće sake dobiva se vrenjem rižina koma. Od riže se dobiva najkvalitetniji škrob i fini puder. Rižinom slamom hrani se stoka, od nje se izrađuju prostirke, cigaretni i drugi papir, a služi i za pletenje različitih predmeta.

Riža je osnovna hrana velikoga dijela stanovništva suptropskih i tropskih predjela Azije i Afrike. Zrno je bogato ugljikohidratima (75 do 85%), a sadrži i bjelančevine (5 do 10%), masti (1 do 2,5%), vitamine E, B₁, B₂, B₆ te mnoge minerale. Riža je lako probavljiva i ima visok koeficijent iskoristivosti (96%). Za prehranu se koristi oljuštena riža u različitim stupnjevima dorade. Oljuštena riža (smeđa, prirodna) dobiva se uklanjanjem pljevica, a na zrnu ostaje perisperm (hranjivo staničje). Ta riža ima više bjelančevina, masti i vitamina, ali se brzo kvari. Bijela je riža ona kojoj su uklonjeni vanjska ljuska, cjelokupni vanjski i unutarnji dijelovi usplođa i cijela klica, a dodatnom doradbom dobiva se glazirana, polirana ili rafinirana riža. Zrna se premazuju glukozom ili puderom, a za bolji sjaj još i lanenim uljem. Tako dorađena riža može se dulje čuvati, ali sadrži manje bjelančevina i vitamina. Polubijela riža dobiva se uklanjanjem vanjske ljuske, dijela klice i svih ili dijela vanjskih slojeva usplođa. Pȁrena (engl. parboiled) riža dobiva se posebnim postupkom namakanja, pȁrenja, sušenja te ljuštenja zrna kako bi minerali i vitamini iz vanjskih slojeva endosperma i aleuronskoga sloja prešli u endosperm. Bijela pȁrena riža obrađuje se u vrućoj vodi ili vodenoj pari, suši se vrućim zrakom, a nakon toga se ljušti uklanjanjem cijelog usplođa i cijele klice. Prema obliku i veličini zrna riža se razvrstava kao: okruglozrnata, srednjozrnata, dugozrnata i lomljena. Jednolična prehrana poliranom rižom, zbog nedostatna unosa vitamina B₁, uzrokuje bolest beriberi.

Riža je po količini proizvodnje treća najveća kultura u svijetu, iza kukuruza i pšenice.

Najveći proizvođači riže u svijetu 2005

Najveći je proizvođač riže u Europi Italija, gdje je 2005. bilo zasijano 220 932 ha, a ukupno proizvedeno 1 412 957 t.