Institut za fiziku (IF), znanstvenoistraživačka ustanova za temeljna istraživanja u fizici osnovana je 1960. u Zagrebu pod nazivom Institut za fiziku Sveučilišta (IFS), radi omogućavanja znanstvenih istraživanja djelatnicima Sveučilišta u Zagrebu. Institut je postao javni institut u vlasništvu Republike Hrvatske 1993., te promijenio naziv u Institut za fiziku. Stvarna promjena naziva potječe iz 1997. kada je promijenjen Statut Instituta.
Područja su istraživanja Instituta: atomska i molekularna fizika, biološka fizika, fizika čvrstoga stanja, fizika plazme, optička fizika, površinska fizika i statistička fizika.
U području atomske i molekularne fizike ispituju se procesi i pojave u plinovima i niskotemperaturnoj plazmi, laserskom spektroskopijom istražuju se metalni i intermetalni ekspleksi (brzo kaljene kapljice metala) te fotokemijski i fotofizikalni procesi s nanosekundnim vremenskim razlučivanjem.
U području biološke fizike glavna istraživanja uključuju eksperimentalno istraživanje dinamike i strukture DNK i drugih (bio)polielektrolita korištenjem dielektrične spektroskopije, konduktometrije, fluorescencijske korelacijske spektroskopije raspršenjem rendgenskoga zračenja u male kutove i pretražne mikroskopije atomskih sila. Od posebnog su interesa virusi RNK kao sustavi koji se spontano samosastavljaju.
U području fizike čvrstoga stanja ispituju se novi materijali jako anizotropnih kristalografskih i elektronskih struktura, električna i magnetska svojstva amorfnih metalnih slitina jako koreliranih elektronskih sustava i visokotemperaturnih supravodiča.
U području fizike plazme istražuju se visokotlačne vruće plazme kao potencijalni izvori svjetlosti.
U području optičke fizike razvijaju se digitalni postupci radi povećanja primjenjivosti, raspona osjetljivosti te brzine holografskih i interferometrijskih metoda.
U području površinske fizike istraživanja su usmjerena na strukturna i elektronska svojstava čistih površina, ultratankih slojeva i poduprtih nano-struktura, na dinamičke pojave na planarnim i neplanarnim čvrstim površinama i međuslojevima te uključuju uporabu pretražnog mikroskopa s tuneliranjem i proučavanje efekta tzv. ograničenja elektrona u malim česticama i niskodimenzionalnim sustavima.
Istraživanja u području statističke fizike su teorijska i usmjerena na pojave u sustavima s velikim brojem čestica i pojave u procesima invarijantnim na skalu, a otvorena su za interdisciplinarne primjene od biologije do društvenih procesa.
Institut je otvoren i studentima fizike, ali i drugih studija, npr. medicine, stomatologije, arheologije, i pruža im mogućnost izobrazbe u nekom obliku nastave, izradbu seminarskih, diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija.
