Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), politička stranka desnoga centra, osnovana 17. VI. 1989. u Zagrebu pod vodstvom Franje Tuđmana. Zauzimala se za osamostaljenje Hrvatske, njezinu europeizaciju i demokratsku konstituciju, te nastojala povezati različite socijalne i političke skupine na širokom političkom programu koji se trebao temeljiti na ideološkim tradicijama starčevićanskoga pravaštva, radićevskoga seljačkog pokreta i hrvatske državotvorne ljevice. Na I. općem saboru potkraj veljače 1990. okupila je mnogobrojne predstavnike iz Hrvatske i iseljeništva, potaknula stvaranje masovnoga nacionalnog pokreta na programu državnog osamostaljivanja Hrvatske, unutar jugoslavenske konfederacije ili izvan nje, i postala najbrojnijom strankom. Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnju 1990. pobijedila je dobivši 42% glasova i 60% zastupničkih mjesta. Izbijanjem srpske pobune postala je organizacijskom osnovom stvaranja hrvatskih obrambenih snaga. U kolovozu 1992. na izborima za Zastupnički dom stranka je pobijedila osvojivši više od 44% glasova i 85 zastupničkih mjesta, a na predsjedničkim izborima pobijedio je u prvom krugu F. Tuđman sa 57% glasova. Na II. općem saboru u listopadu 1993. programski se odredila kao narodna stranka demokršćanske orijentacije. U vodstvu stranke tada je ojačao utjecaj desne struje, koja je podupirala politiku Herceg-Bosne, što je dovelo do zaoštravanja sukoba s međunarodnom zajednicom; dio dužnosnika pod vodstvom Josipa Manolića i Stipe Mesića istupio je iz stranke i u travnju 1994. osnovao Hrvatske nezavisne demokrate (HND). U ožujku 1995. HDZ je primljen u Europsku uniju kršćanskih demokrata. Nakon vojne akcije »Oluje« u kolovozu 1995., kojom su oslobođeni okupirani hrvatski krajevi, na izborima za Zastupnički dom u listopadu HDZ je pobijedio osvojivši 45% glasova i 75 od 127 zastupničkih mjesta. Na predsjedničkim izborima u lipnju 1997. ponovno je u prvom krugu pobijedio F. Tuđman sa 61% glasova.
Suočen s optužbama za nepravilnosti u procesu privatizacije, ograničavanje medijskih sloboda i međunarodnu izolaciju Hrvatske, te oslabljen bolešću i smrću F. Tuđmana, na izborima za Zastupnički dom početkom siječnja 2000. HDZ je osvojio 27% glasova i 46 mandata te je prešao u oporbu. Na predsjedničkim izborima HDZ-ov kandidat Mate Granić nije ušao u drugi krug, pa je sa skupinom dužnosnika napustio stranku i osnovao Demokratski centar (DC). Na V. općem saboru potkraj travnja 2000. za predsjednika HDZ-a izabran je Ivo Sanader. S njim na čelu HDZ je pobijedio na parlamentarnim izborima 2003. kada osvaja 34% glasova i 66 mandata i 2007. kada s gotovo 37% glasova ponovno osvaja 66 mandata. Za njegova je premijerskog mandata Hrvatska postala kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji (2004), te započela pristupne pregovore (2005). Nakon Sanaderova povlačenja s položaja predsjednika vlade i stranke u srpnju 2009., HDZ je preuzela Jadranka Kosor, koja je obnašala dužnost predsjednice vlade do izbora 2011. kada stranka odlazi u oporbu (u koaliciji s nekoliko manjih stranaka osvaja 24% glasova i 47 mandata). Od 2012. na čelu je HDZ-a bio Tomislav Karamarko. Kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora u siječnju 2015. s približno 51% glasova. Nakon parlamentarnih izbora u studenome 2015. HDZ je, predvodeći Domoljubnu koaliciju koja je osvojila 35% glasova i 59 mandata, u siječnju 2016. uspostavio koalicijsku vladu s Mostom nezavisnih lista, koju je kao predsjednik vlade vodio neovisni Tihomir Orešković, dok je T. Karamarko postao prvi potpredsjednik vlade. U lipnju 2016. vladi je na prijedlog HDZ-a izglasano nepovjerenje. Kako nije uspio formirati novu vladu, Karamarko je dao ostavku, a za predsjednika HDZ-a je u srpnju 2016. izabran Andrej Plenković. S njim na čelu HDZ je pobijedio na izborima u rujnu 2016 (približno 37% glasova i 61 mandat) te uspostavio novu koaliciju s Mostom nezavisnih lista, a Plenković je u listopadu 2016. postao predsjednik vlade; u svibnju 2017. raskinuta je koalicija s Mostom, a u lipnju iste godine sklopljena koalicija s Hrvatskom narodnom strankom. Na parlamentarnim izborima u srpnju 2020. HDZ je postigao još bolji izborni rezultat (više od 37% glasova i 66 mandata) te je Plenković sastavio novu koalicijsku vladu. Na izborima u travnju 2024. HDZ ponovno osvaja relativnu zastupničku većinu (njegova lista, s nekoliko manjih stranaka, osvaja više od 34% glasova i 61 mandat, a sam HDZ osvaja 55 mandata), te u svibnju 2024. Plenković po treći put sastavlja koalicijsku vladu pod vodstvom HDZ-a.
HDZ je, u koalicijama ili samostalno, bio prvi po broju glasova na svim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj (2013., 2014., 2019. i 2024); u tom parlamentu djeluje u skupini Europske pučke stranke.
