galaktički halo, sferoidna nakupina pojedinačnih zvijezda, kuglastih zvjezdanih skupova, plina, prašine i tamne tvari, sa središtem u jezgri galaktike. Lako ga je uočiti iznad i ispod galaktičkoga diska spiralnih galaktika, dok u eliptičnim galaktikama nema oštrog prijelaza između haloa i ostalih dijelova.
Zvijezde u galaktičkome halou često su starije i sadržavaju manje metala od zvijezda u galaktičkome disku, npr. većina zvijezda u halou Mliječne staze starija je od 12 milijardi godina. Mogu se gibati u izduženim i/ili visoko nagnutim orbitama u odnosu na galaktički disk, čak i retrogradno. Njihove orbite zahvaćaju galaktički disk i smatra se da neki crveni patuljci u Sunčevu susjedstvu pripadaju galaktičkomu halou, npr. Kapteynova zvijezda i Groombridge 1830.
Izmjerene brzine gibanja upućuju na zaključak da u galaktičkim haloima postoji deset puta više tamne tvari nego opažene.
