Fresnel [fʀεnε'l], Augustin, francuski fizičar (Chambrais, danas Broglie, 10. V. 1788 – Ville-d’Avray, 14. VII. 1827). Završio École nationale des ponts et chaussées u Parizu 1808. Radio kao inženjer, počeo se baviti optikom 1814. Poznat po teorijskim i eksperimentalnim istraživanjima prirode svjetlosti, na temelju kojih je prvi u matematičkom obliku prikazao valnu teoriju svjetlosti (Fresnelov integral). Po njemu se ogib koji nastaje kad se točkasti izvor svjetlosti nalazi u blizini zapreke na koju tada pristižu sferni svjetlosni valovi naziva Fresnelova difrakcija. Konstruirao uređaje za dobivanje pojava koje upućuju na valni karakter svjetlosti. Od tih su najpoznatija Fresnelova zrcala, dva ravna zrcala koja se dodiruju jednom stranicom i zatvaraju međusobno mali kut, i Fresnelova biprizma, dvije jednake optičke prizme malih lomnih kutova koje se dodiruju jednom stranom te služe za dobivanje virtualnih koherentnih izvora svjetlosti i postizanje interferencije svjetlosti u prostoru gdje se prekrivaju valovi iz dva koherentna izvora. Fresnelova zonska ploča načinjena je od koncentričnih prozirnih i neprozirnih prstenova s kružnim otvorom u sredini kako bi s pomoću ogiba fokusirala svjetlost ili druge valove. Fresnelova leća i danas ima praktičnu primjenu. Njegovi opsežni radovi iz područja optike proučavaju, osim pojava ogiba i interferencije, još i polarizaciju, dvolom i aberaciju svjetlosti. Bio je član francuske Akademije znanosti od 1823. i Royal Society od 1825. Po njem je nazvan planetoid (10111 Fresnel).
