Ermitaž (puno rusko ime Gosudarstvennyj Êrmitaž: Državni Ermitaž), umjetnički i kulturno-povijesni muzej u Sankt Peterburgu, smješten u kasnobarokno-klasicističkom kompleksu Zimskoga dvorca i pripadajućim okolnim zdanjima. Gradnju dvorca kao nove zimske carske rezidencije (arhitekt Bartolomeo Francesco Rastrelli) započela je 1754. carica Elizabeta Petrovna, a nastavila carica Katarina II. Velika podigavši i okolne građevine: Mali Ermitaž (1765‒69., arhitekti Jurij Matvejevič Feljten [J. Matveevič Fel’ten; Georg Friedrich Veldten] i Jean-Baptiste Vallin de la Mothe), gdje je smjestila svoju zbirku umjetnina, među ostalim kolekciju nizozemskih, flamanskih i talijanskih djela XVII. st., inicijalno sakupljenu za pruskoga kralja Fridrika II. Velikoga, te Veliki Ermitaž i Kazalište Ermitaž.
Pridodavši kompleksu Novi Ermitaž s reprezentativnim glavnim ulazom s granitnim figurama atlanta (1842‒51., arhitekt Leo von Klenze), car Nikola I. ondje je za javnost otvorio Carski muzej Ermitaž. Broj umjetnina povećavao se kupnjom ruskih i europskih zbirki (zbirka Barbarigo s Tizianovim remek-djelima, otkupljena 1850). Nakon Revolucije 1917. muzej je razmješten po gotovo svim zgradama kompleksa (Zimski dvorac, Mali, Stari i Novi Ermitaži), a kolekcija je povećana nacionaliziranim umjetninama, novim zbirkama (zbirka Matisseovih radova, otkupljena 1967) i drugim otkupima.
U današnjoj muzejskoj zbirci, jednoj od najvećih na svijetu, nalaze se osobito vrijedna djela europskoga slikarstva i kiparstva od srednjega vijeka do XX. st., remek-djela renesansnih i baroknih talijanskih (Leonardo da Vinci Rafael, Giorgione, Veronese), španjolskih (El Greco, Goya), nizozemskih i flamanskih majstora (Van Dyck, Rubens, Rembrandt), francuskih impresionista i postimpresionista (Renoir, Monet, Van Gogh, Gauguin, Pissarro, Cézanne, Degas) kao i ona ruska (Kandinski), a ističu se i djela sasanidske, bizantske, islamske, indijske i istočnoazijske umjetnosti te goleme numizmatičke, arheološke i zbirke umjetničkoga obrta.
Uprava muzeja upravlja Palačom Menšikov, muzejom (otvoren 1981) posvećenim ruskoj umjetnosti i kulturi XVIII. st., i Muzejom porculana. Muzej ima podružnice i izložbene prostore od 2004. u Amsterdamu (od 2009. u adaptiranoj zgradi Amstelhof iz 1673. na rijeci Amstel), od 2005. u Tatarstanu, u Kazanjskom kremlju, od 2010. u povijesnom središtu Viborga (Lenjingradska oblast), u adaptiranoj modernističkoj zgradi iz 1930 (arhitekt Uno Ullberg) i dr.
Muzej je jedan od najvećih i najposjećenijih u svijetu, znamenit i zbog iznimnoga prostora u kojem se nalazi.
