Eratosten iz Cirene (grčki Ἐρατοσϑένης Eratosthénēs), grčki kartograf, geograf, filozof, matematičar i astronom helenističkoga doba (Cirena, danas kraj Šahhata u Libiji, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.). Studirao u Ateni i Aleksandriji (učenik Kalimahov i Zenonov). Predstojnik Aleksandrijske knjižnice. Napisao mnogobrojne radove iz geografije, astronomije, matematike, filozofije, književnosti i etike. Smatra se utemeljiteljem geografije. Glavno mu je djelo Geografija (Γεωγραφία, u 3 knjige). U djelu O mjerenju Zemlje (Περὶ ἀναμετρήσεως τῆς γῆς) opisao je postupak određivanja Zemljina opsega koji ga je proslavio. Opseg je izračunao nakon opažanja odbljeska Sunčeve svjetlosti u dnu dubokog zdenca u Sijeni (danas Asuan) koji se pojavljivao u podne samo jedan dan u godini, mjerenja kuta položaja Sunca u odnosu na zenit u Aleksandriji toga istoga dana (7°12') te mjerenja udaljenosti duž meridijana između Sijene i Aleksandrije (5000 stadija), tj. O = (5000 · 360°)/7,2° = 250 000 stadija. Ako je njegova mjerna jedinica duljine bio antički stadij od 185 m, onda je pogreška njegova izračuna približno 16,3%, a ako je mjerna jedinica bio egipatski stadij, onda je pogreška njegova računa samo 1,6%. Izradio je kartu ekumene sa sedam meridijana i paralela, koja nije sačuvana, postoji samo nekoliko rekonstrukcija. Približno točno je odredio nagib ekliptike prema nebeskom ekvatoru, duljinu dana i trajanje godine. Pronašao je postupak za određivanje primbrojeva (→ eratostenovo sito). Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Eratosthenes) i planetoid (3251 Eratosthenes).
