električni dipolni moment (znak p), vektorska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo čestica s razdvojenim središtima pozitivnih i negativnih električnih naboja, umnožak pozitivnoga električnoga naboja q u električnome dipolu i vektora pomaka l koji ima početak u negativnome, a vrh u pozitivnome električnom naboju: p = ql. Električni dipolni moment molekule ili tijela vektorski je zbroj električnih dipolnih momenata pojedinih dipola. Električni dipolni moment molekula pojedinih tvari je to veći što su veći električni naboji polova i što su polovi udaljeniji. Mjerna je jedinica električnoga dipolnoga momenta kulon metar (C m). Primjerice, električni je dipolni moment molekule vode 6,2 · 10–30 C m.
Stalni električni dipolni moment posljedica je strukturnih svojstava molekula, a inducirani električni dipolni moment posljedica je djelovanja električnoga polja na elektrone u molekuli.
Za elementarne čestice električni dipolni moment se ponaša kao spin, narušava simetriju vremenskog obrata i može imati izvorište u slabome međudjelovanju. Postavljene eksperimentalne granice najbolje su za elektron i neutron, ispod 10–27 e · m. (→ električna polarizacija; polarizacija dielektrika)
