struka(e): geografija, opća

Džungarija ili Džungarska zavala (pinyin Zhungaʼer Pendi [uəngaər pəndi], tradicionalno Junggar Pendi [yŋgar pendi]), područje u sjevernome dijelu pokrajine Xinjiang, sjeverozapadna Kina; oko 700 000 km². Leži u tektonskoj udolini koja je na sjeveroistoku omeđena Mongolskim Altajem, a na jugu istočnim dijelom Tien Shana. Na zapadu je omeđena Džungarskim Alatauom, a na istoku postupno prelazi u pustinju Gobi. Dolinom rijeke Irtiš (Ertix He) na sjeveru i rijeke Ili (Yili) na jugu povezana je sa središnjom Azijom (Kazahstan) cestama, a kroz prolaz Džungarska vrata u Džungarskom Alatauu i željezničkom prugom, te cestom i prugom preko Urumqija i Lanzhoua s ostalim dijelovima Kine. Unutrašnjost je pretežno pješčana pustinja koja na rubovima prelazi u slanu stepu sa slanim jezerima. Klima je kontinentalna i suha (srednja temperatura srpnja 20 do 30 °C, a siječnja oko –15 °C; oborina 150 do 300 mm godišnje). Gotovo sve rijeke utječu u unutarnje jezerske bazene (Ulungur, Sairam/Sayram). Biljni je pokrov pustinjski i polupustinjski, a na rubovima stepski. Planine su pretežno gole; mjestimično ima rijetkih šuma. U dolini rijeke Ili nalaze se ležišta ugljena. Potkraj 1990-ih počelo je iskorištavanje bogatih ležišta nafte i prirodnoga plina; izgrađeni su naftovod i plinovod, te ceste. Ima i ležišta zlatonosnih i željeznih ruda. Stanovnici se u ravnici i na planinskim rubovima bave zemljoradnjom (pšenica, ječam, proso i dr.); radi natapanja ratarskih površina, na mnogim su rijekama podignute brane. U planinama i na polupustinjskim stepskim ravnjacima razvijeno je stočarstvo (goveda, ovce). Najveći su gradovi Urumqi i Yining (prije Kuldja). Stanovnici su nomadski Džungari i sjedilački Dungani.

Citiranje:

Džungarija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 9.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dzungarija>.