Dirichlet [dirikle:'], Peter Gustav Lejeune (Lejeune Dirichlet, Peter Gustav), njemački matematičar (Düren, 13. II. 1805 – Göttingen, 5. V. 1859). Studirao na Collège de France i Sorbonnei u Parizu (1822–26). Sveučilište u Bonnu dodijelilo mu je počasni doktorat 1827. koji mu je omogućio akademski rad (oko čega je, zbog njegova nedovoljnog poznavanja latinskoga, bilo mnogo kontroverzija). Radio na sveučilištima u Breslauu (danas Wrocław, 1827–28), Berlinu (1831–55), gdje se habilitirao, i Göttingenu (1855–59), kao i na berlinskoj vojnoj akademiji (1828–55). Djelomično je dokazao (1825) veliki Fermatov teorem za slučaj n = 5 (dokaz je dovršio Adrien-Marie Legendre), a nekoliko godina kasnije dao je puni dokaz tog teorema za slučaj n = 14. Jedan od osnivača analitičke teorije brojeva (Dirichletovi redovi), unaprijedio teoriju određenih integrala, a u polju teorije Fourierovih redova začetnik je strogoga načina ispitivanja uvjeta njihove konvergencije. Njegova predavanja i druge radove uredio je i objavio Richard Dedekind u knjizi Predavanja o teoriji brojeva (Vorlesungen über Zahlentheorie, 1863). U teoriji vjerojatnosti po njem je nazvana Dirichletova distribucija, u teoriji brojeva Dirichletova gustoća, Dirichletova konvolucija i Dirichletov teorem o primbrojevima, u diferencijalnim jednadžbama Dirichletov problem i Dirichletovi rubni uvjeti, itd., u astronomiji krater na Mjesecu (Dirichlet) i planetoid (11665 Dirichlet). Bio je član pruske Kraljevske akademije znanosti od 1832., ruske Carske akademije znanosti od 1833., francuske Akademije znanosti i Kraljevske švedske akademije znanosti od 1854. te Royal Society od 1855.