Davy [dẹi'vi], Humphry, engleski kemičar i izumitelj (Penzance, Cornwall, 17. XII. 1778 – Ženeva, 29. V. 1829). Najglasovitiji europski kemičar svojega doba, 1812. dobio plemstvo. Vrlo spretan eksperimentator. Otkrio omamljujuće djelovanje tzv. rajskoga plina (N2O). Smatra se jednim od utemeljitelja elektrokemije. S pomoću elektrolize otkrio elemente kalij i natrij (1807), magnezij, kalcij, stroncij i barij (1808). Izolirao element bor gotovo istodobno s Louisom Josephom Gay-Lussacom (1808). Nasuprot tadašnjemu tumačenju, dokazao kako klor nije spoj, već element. Definirao kiseline kao spojeve s vodikom, a na primjeru solne kiseline dokazao da ne sadrže sve kiseline kisik, kako je to smatrao Antoine Laurent de Lavoisier. Izumio svjetiljku (1808) u kojoj je električni luk između ugljenih elektroda bio snažan izvor svjetlosti (→ davyjev luk); rabila se za uličnu rasvjetu do početka XX. stoljeća. Izumio je rudarsku, Davyjevu svjetiljku (1815), a njezina je uporaba u rudnicima ugljena smanjila opasnost od eksplozija zbog prisutnosti metana i drugih zapaljivih plinova. Pokazao je da je dijamant jedna od alotropskih modifikacija ugljika. Surađivao je s Michaelom Faradayem u početku njegove znanstvene karijere. Djela: Istraživanja, kemijska i filozofska (Researches, Chemical and Philosophical, 1800), Elementi agrikulturne kemije (Elements of Agricultural Chemistry, 1813). Bio je član Royal Society (od 1803., predsjednik 1820–27). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Davy).
