struka(e): geografija, opća

Bijelo more (Beloe more/Белое море [b’e'łəjə mo'r’i]), rubno more Arktičkoga oceana, između poluotokâ Kole i Kanina na sjeverozapadu Rusije; obuhvaća 90 000 km². Veliki su zaljevi Kandalakški, Oneški, Dvinski i Mezenjski. Najveća je dubina 340 m u Kandalakškome zaljevu. Temperatura površinskoga sloja vode ljeti iznosi 7 do 15 °C, a zimi je niža od 1 °C. Slanost 24 do 34,5‰. U Bijelo more utječu rijeke Sjeverna Dvina, Onega, Mezenj i dr. Amplituda je plimnoga vala do 10 m (Mezenjski zaljev). More je bogato ribom (sleđ, plosnatice, losos, bakalar). Uz pomoć ledolomaca plovidba se odvija tijekom cijele godine. Glavne su luke Arhangeljsk, Severodvinsk, Belomorsk i Kandalakša. S Baltičkim morem povezuje ga Bjelomorsko-baltički kanal, a s Azovskim i Crnim morem te Kaspijskim jezerom Volgo-baltički vodeni put.

Citiranje:

Bijelo more. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 4.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bijelo-more>.