Amsterdam (nizozemski izgovor [αmstərdα'm]), glavni i najveći grad i velika luka Nizozemske (pokrajina Noord-Holland); 925 764 st. (2023); metropolitansko područje obuhvaća 2580 km² s 2,5 milijuna stanovnika. Leži na ušću kanalizirane rječice Amstela (ime Amsterdam znači nasip [dam] na Amstelu) u zaljev IJ (dio IJsselmeera odnosno Markermeera). U XIX. st. prokopana su dva nova umjetna kanala (Sjevernoholandski kanal/Noordhollandsch Kanaal do Den Heldera i znatno važniji Sjevernomorski kanal/Noordzeekanaal do IJmuidena, 21 km) čime je omogućena izravna veza sa Sjevernim morem. Godine 1952. otvoren je kanal Amsterdam–Rajna (Amsterdam-Rijnkanaal; do Tiela na Waalu/Rajna, dug 72 km). Amsterdam je, nakon Rotterdama, druga luka Nizozemske (88,0 milijuna tona, pretežno nafta i naftni proizvodi, ugljen i poljoprivredni proizvodi, 2021) i četvrta u Europi. Najstarija gradska jezgra polukružna oblika nastala je na močvarnoj obali. Postupno širenje grada određeno je prekopavanjem radijalnih i polukružnih kanala (gracht), međusobno spojenih mnogobrojnim sporednim kanalima, koji su od 2010. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Stari dio grada podijeljen je kanalima (najvećim dijelom prokopani u XVII. st.) na 90 otočnih cjelina povezanih mostovima; zbog mnogobrojnih kanala i mostova Amsterdam je često nazivan Venecijom sjevera. Okružen je Obrambenom linijom (Stelling van Amsterdam; sastoji se od 46 utvrda raspoređenih duž 135 km dugog obrambenog pojasa, udaljenog 15 do 20 km od središta grada), građenom u razdoblju 1880–1920., koja je od 1996. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Novi dio grada, koji se polukružno pruža uz povijesnu jezgru, ističe se širokim ulicama. Amsterdam je gospodarsko, poslovno i kulturno središte zemlje te jako europsko financijsko (banke, osiguravajuća društva, burza osnovana 1602., i dr.) i turističko (oko 20 milijuna posjetitelja na godinu) središte; sjedište je mnogih velikih nizozemskih i međunarodnih kompanija. Glavne industrijske zone s brodogradilištem, rafinerijom nafte, tvornicama automobila, kamiona, elektroničkih, kemijskih, prehrambenih i drvnih proizvoda, pretežno su u vanjskome pojasu. Stari Amsterdam poznat je po brusionicama dijamanata. Kraljevska palača (1648–65) glavno je djelo nizozemskoga klasicizma; iz XVII. st. je i palača Trippenhuis (danas sjedište Kraljevske nizozemske akademije umjetnosti i znanosti, KNAW). Važnije su crkvene građevine Oude Kerk (1306), Nieuwe Kerk (1409) i Westerkerk iz XVII. st., portugalska sinagoga iz 1675. i dr. Godine 1876–85. podignut je Rijksmuseum (Rembrandtova djela i dr.), djelo arhitekta Petrusa Josephusa Hubertusa (Pierrea) Cuypersa, u gotičko-renesansnome stilu. Od ostalih muzeja važniji su Gradski muzej (Stedelijk Museum), Rembrandtov memorijalni muzej (Museum Rembrandthuis), Van Goghov muzej, Hermitage (podružnica sanktpeterburškog Ermitaža, osnovana 2004), povijesni (Amsterdam Museum), pomorski (Het Scheepvaartmuseum), Heinekenov, filmski (Eye Filmmuseum) i znanstveni muzej NEMO (zgradu je projektirao Renzo Piano), kuća Anne Frank i dr.; zoološki (Artis; osnovan 1838., najstariji je u zemlji) i botanički vrt (Hortus Botanicus; osnovan 1638., među najstarijima je u svijetu). Amsterdam ima staru i poznatu nakladničku djelatnost. Sveučilišta (Universiteit van Amsterdam, utemeljeno 1632., sveučilište od 1877; Vrije Universiteit, osnovan 1880), visoke škole; sveučilišna knjižnica (osnovana 1578) posjeduje velik broj rijetkih svezaka i rukopisa; kazališta, koncertne dvorane. Sjedište je mnogobrojnih pomorskih agencija i važno čvorište međunarodnih zrakoplovnih linija; najveća nizozemska zračna luka Schiphol (71,7 milijuna putnika, 2019; 25,5 milijuna putnika 2021) među vodećima je u Europi. – Kao mala luka na utoku Amstela nastao je oko 1270., a gradska prava dobio oko 1300. U XIV. st. razvio se u važno trgovačko središte, a 1578. pridružio se pobuni sjevernih nizozemskih pokrajina protiv španjolske vlasti. Pošto su Španjolci zauzeli Antwerpen 1585., njegovo stanovništvo preseljava se u Amsterdam, koji potkraj XVI. st. postaje glavno središte nizozemske prekomorske trgovine, sjedište najvećih kolonijalnih trgovačkih kompanija te u XVII. st. financijsko središte Europe. Od kraja XVII. st. engleska konkurencija i slabljenje nizozemske pomorske snage utječu na gubitak značenja Amsterdama, a tomu pridonosi i porast tonaže trgovačkih brodova pa razmjerno plitka luka i pristupi do nje postaju neprikladni. Za rata protiv Velike Britanije 1780–84. te pod francuskom vlašću1795–1813. gospodarski propada, 1814. i formalno je proglašen glavnim gradom Nizozemske, a oporavlja se od sredine XIX. st.
