Ličko polje, polje u kršu Like između istočnih padina Velebita i povišenoga ličkog sredogorja (uglavnom do 900 m visine). Najniže je područje užega ličkog prostora, odnosno središnjega dijela ličke zavale. Površinom od 465 km² najveće je polje u kršu u Hrvatskoj. Leži na visinama 565 do 590 m. Pruža se oko 60 km u dinarskom smjeru (sjeverozapad–jugoistok); široko je do 12 km. Sastoji se od pet manjih polja odvojenih i prošaranih humovima, od kojih su Lipovo, Kosinjsko i Pazariško polje sjevernije položeni podvelebitski ogranci Ličkoga polja, a prema jugu još slijede Brezovo polje i najveće Gospićko polje. Poljem teče nekoliko ponornica (Lika, Novčica, Otešica, Glamočnica, Jadova i dr.). Između Kosinjskoga i Pazariškoga polja nalazi se akumulacijsko jezero Kruščica, koje je nastalo podizanjem brane u kanjonu rijeke Like za potrebe izgradnje hidroelektrane Senj. Ličko polje pogodno je za poljoprivredno iskorištavanje (uzgoj krumpira i krmnoga bilja; stočarstvo). Poljem vode državne ceste Karlovac–Otočac–Gospić–Gračac i Gospić–Karlobag, autocesta Zagreb–Ploče (od 2005) te Lička željeznička pruga. Osnovno je obilježje stanovništva dugotrajna depopulacija, pa su naselja vrlo mala. Ruralna su i smještena uz ceste, rubove polja ili podno humova. Najveći je Gospić (6362 st., 2021), ujedno najveće ličko naselje, a ostala su veća naselja Lički Osik (1438 st.), Smiljan (392 st.), Kaniža Gospićka (354 st.), Donji Kosinj (318 st.), Lički Novi (264 st.).
