struka(e): geografija, opća | povijest, opća | suvremena povijest i politika

Gaza (arapski Ġazza, hebrejski ‘Azza), priobalni teritorij u graničnom području Egipta (duljina granice 11 km) prema Izraelu (51 km), pod kontrolom Palestinaca; obuhvaća 363 km² s 2 229 000 st. (procjena 2023), pretežno Palestinaca, od kojih je znatan broj u izbjegličkim logorima. Glavni grad Gaza (Ġazza; 652 597 st., 2017); ostala naselja: Deir al-Balah (Dayr al-Balaḥ), Abasan (‘Abasān), Rafah (Rafaḥ), Han Junis (an Yūnis). Sveučilište (osnovano 1978). Međunarodna zračna luka (od 1998). – Spominje se u XV. st. pr. Kr. u zapisima iz vremena egipatskog faraona Tutmozisa III. Od XII. st. pr. Kr. Gaza je bila političko i trgovačko središte Filistejaca. Od VIII. st. pr. Kr. u gradu se smjenjivala vlast Asirije, Babilona, Perzije, Aleksandra III. Velikoga (332. izgradio tvrđavu), Ptolemejevića, Rima i Bizanta. Važan je trgovački grad na glavnoj prometnici koja povezuje Egipat preko Palestine s drugim zemljama. God. 635. osvojili su je Arapi; neko vrijeme pripadala je križarima (1100–70). Od 1516. pod osmanskom vlašću; 1799. osvojio ju je Napoleon I. Bonaparte. Za I. svjetskog rata zauzele su je britanske trupe tek u studenome 1917. Gaza se, u okviru Palestine, 1920–48. nalazila pod vlašću Velike Britanije. Nakon Arapsko-izraelskoga sukoba 1948–49. bila je pod egipatskom upravom. Izrael ju je osvojio 1956. tijekom Sueske krize, a pod međunarodnim pritiskom napustio 1957; vraćena Egiptu, djelomice je bila pod nadzorom snaga UN-a (kontroliraju granicu prema Izraelu). Izraelske snage osvojile su je 1967. u trećem Arapsko-izraelskom ratu. Nakon mirovnog sporazuma 1979 (→ camp david) i egipatsko-izraelskog razgraničenja 1982., ostala je pod izraelskom vojnom upravom. Potkraj 1987. u Gazi je počela masovna palestinska pobuna (intifada), koja je trajala do početka 1990-ih. Izrael je s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) 1993. dogovorio ograničenu palestinsku autonomiju u Gazi (i na dijelovima Zapadne obale); prijenos vlasti na Palestinsku nacionalnu upravu (PNA) otežavali su oružani incidenti zbog kojih je Izrael (u drugoj polovici 1990-ih) Gazu često prometno blokirao. Nakon nove palestinske pobune, od kraja rujna 2000., Gaza je bila poprište ograničenih oružanih sukoba (s približno 400 poginulih do početka 2001). Izraelske snage povukle su se iz Gaze 2005 (povučeno je oko 9000 židovskih doseljenika); 2006. održani su palestinski izbori, na kojima je pobijedio Hamas (do 2007. učvrstio je vlast i potisnuo PLO iz Gaze). Uslijedila je izraelska kopnena i pomorska blokada uz povremene oružane incidente. Teroristički napadi palestinskih ekstremista izazvali su izraelsku vojnu intervenciju krajem 2008. i početkom 2009 (u izraelskim napadima na uporišta Hamasa i druge ciljeve u Gazi ubijeno je oko 1300 Palestinaca, od toga oko 700 civila). Hamas je održao svoju prevlast, čime je nastavljena politička podvojenost PNA. Odgovarajući na povremene raketne napade i druge oružane akcije Hamasa, izraelska je vojska tijekom srpnja i kolovoza 2014. napadala Gazu; poginulo je oko 2150 Palestinaca (najviše civila), dok je Izrael imao oko 70 poginulih (uglavnom vojnika). Potkraj ožujka 2018. u pograničnome pojasu Gaze prema Izraelu započeli su masovni palestinski prosvjedi (nazvani »Veliki marš za povratak«), s ciljem okončanja izraelske blokade i povratka palestinskih izbjeglica (tijekom 2018–19. u prosvjedima je ubijeno oko 200 Palestinaca). Istodobno su učestali raketni napadi islamističkih skupina na Izrael; u svibnju i studenome 2019. najviše ih poduzima Pokret islamskoga džihada u Palestini, pa izraelska vojska uzvraća napadima na njegova uporišta u Gazi. Deložacija nekoliko palestinskih obitelji iz Istočnoga Jeruzalema početkom svibnja 2021. potaknula je prosvjede i nove sukobe u Gazi (dijelom i na Zapadnoj obali). Slijedili su raketni napadi Hamasa i njegovih saveznika na ciljeve u Izraelu, te napadi izraelske vojske na Gazu. U sukobima od 10. do 21. svibnja 2021., kada je uspostavljeno primirje (uz posredovanje Egipta), poginulo je oko 250 Palestinaca (približno polovicu čine civilne žrtve), dok je Izrael imao 12 poginulih (u Gazi je uništeno više od 750 stambenih zgrada i objekata, a više tisuća ih je oštećeno). Veća razaranja traju od listopada 2023., poslije terorističkog napada pripadnika Hamasa na nekoliko židovskih naselja i gradova u blizini Gaze (napad je pokrenut 7. X. 2023). Ubijeno je oko 1200 Izraelaca, uglavnom civila, dok ih je oko 250 oteto (među žrtvama je i manji broj stranih državljana). Potom je izraelska vojska napala Gazu i dijelom je okupirala, a borbe su nastavljene i početkom 2024. Prema palestinskim izvorima do kraja veljače 2024. ubijeno je više od 30 700 Palestinaca, uglavnom civila (70% čine djeca i žene), a ranjenih je bilo više od 72 000. U istom je razdoblju izraelska vojska imala oko 590 poginulih i 3050 ranjenih, dok se broj ubijenih boraca Hamasa procjenjuje na više tisuća. S početkom sukoba Izrael je Gazi blokirao opskrbu vodom i električnom energijom, a u napadima je uništio većinu zdravstvenih i školskih objekata (navodeći da se njima koriste borci Hamasa), te je većim dijelom razorio cestovnu i energetsku infrastrukturu. Potkraj 2023. raseljeno je oko 1,9 milijuna stanovništva Gaze (oko 86%).

Citiranje:

Gaza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 12.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/21455>.