Brijunski otoci ili Brijuni (tal. Brioni), skupina otoka u sjevernome dijelu Jadranskoga mora uz zapadnu obalu Istre; 7,3 km². Od istarskoga kopna dijeli ih Fažanski kanal (širok do 4,5 km). Sastoje se od 14 otoka: dva veća (Veli Brijun, 5,6 km²; Mali Brijun, 1,1 km²) i 12 manjih (Krasnica ili Vanga, Sv. Jerolim, Kozada ili Kotež, Gaz, Vrsar ili Orzera, Galija, Pusti ili Madona, Obljak ili Okrugljak, Grunj ili Grongera, Supin, Supinić i Sv. Marko). Otoci su građeni od vapnenca i pokriveni debelim slojem crvenice. Klima je blaga, sa srednjom siječanjskom temperaturom od 5,8 °C i srpanjskom od 22,8 °C; godišnja količina oborina iznosi oko 900 mm. Bujnu vegetaciju čine sredozemne (crnika, lovor, ružmarin i dr.) i suptropske (agava, palma) biljke. Na otocima obitavaju jeleni, srne, mufloni i zečevi (uneseni 1900). Ondje je 1901. osnovan zoološki vrt s unesenim životinjama (lav, tigar, leopard, puma, pantera, gepard, medvjed). Danas su životinje smještene u safari-parku (osnovan 1978; indijski slon, zebre, ljama, indijsko govedo, nojevi, paunovi, fazani). Na Brijunima se nalazi i etno-park (boškarin i druge domaće vrste), mediteranski vrt i zavičajni muzej s paleontološkom, arheološkom i kulturno-povijesnom zbirkom (osnovan 1955). Brijuni i okolno more proglašeni su 1983. nacionalnim parkom (33,95 km²). Turističkom brodskom linijom povezan je s Fažanom. Razvija se izletišni, kulturni (arheološka nalazišta, kazalište), nautički, sportski (golf, tenis, ronjenje, biciklizam), kongresni i kupališni turizam sukladan statusu nacionalnoga parka. – Gradinska naselja (Gradina i Straža na Velom Brijunu, Sveti Nikola na Malom Brijunu), tumuli i nekropole svjedoče o naseljenosti otokâ od ranoga brončanoga do antičkoga doba. Villa rustica (I. st.) u uvali Verige jedna je od najbolje sačuvanih u Hrvatskoj. Podni mozaici s polikromnim biljnim i životinjskim motivima remek-djelo su rimske umjetnosti. Tu su i ostatci Venerina, Neptunova i Jupiterova hrama. Ostatci građevina unutar »bizantskoga kastruma« svjedoče o kontinuitetu života od IV/V. do XIV. st. U blizini se nalaze ostatci crkve sv. Marije iz V. st., uz koju su potkraj IX. st. benediktinci izgradili opatiju (obnovljena i pregrađena u XVIII. st.). U središtu današnjega naselja nalazi se gotička crkvica. U XIX. st. (1864–1900) na Velom i Malom Brijunu Austrijanci su izgradili sustav utvrda za obranu Pule. Potkraj XIX. i početkom XX. st. u stilu bečke secesije izgrađeno je nekoliko zgrada (hotela) i postavljena mramorna herma Roberta Kocha, koji je asanirao Brijune od malarije. Između dvaju svjetskih ratova sagrađeno je nekoliko vila u duhu talijanske moderne arhitekture. U sklopu ljetne rezidencije Predsjednika RH nalazi se vrijedna zbirka suvremenih hrvatskih umjetnika. – Otoci su bili naseljeni već u prapovijesno doba; od 177. pr. Kr. bili su u vlasti Rimljana pod nazivom Pullariae, a o tome svjedoče mnogobrojni arheološki ostatci, kao villa rustica iz I. st. u uvali Verige. U to su doba otoci bili ljetovalište bogatih građana iz grada Pietas Iulia (današnja Pula). Nakon propasti Zapadnorimskoga Carstva nad Brijunima se smjenjuje vlast Ostrogota, Bizanta, Franaka i Mletaka, a otočje gubi svoje prijašnje značenje. U XI. st. u naselju uvale Dobrike osnovana je benediktinska opatija. Nakon kuge 1312. benediktinci napuštaju otočje, koje 1331. dolazi konačno pod vlast Venecije. Austrijski industrijalac Paul Kupelwieser kupio je otoke 1893., dao isušiti močvare te ih uredio kao ljetovalište za aristokraciju (hoteli, morsko pristanište, kupalište, natkriveni bazen s grijanom morskom vodom, sportski tereni za polo, golf i tenis, jahačke i pješačke staze). Od 1936. u vlasti su talijanskoga Ministarstva financija. Za II. svjetskoga rata ondje je bilo sjedište talijanske vojno-pomorske akademije, potom odmorište za posade njemačkih podmornica iz pulske podmorničke baze, a 24. IV. 1945. Brijuni su teško stradali u savezničkom bombardiranju. Nakon II. svjetskoga rata mirovnim ugovorom pripali su Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Od 1953. predsjednička rezidencija, unutar koje se gradi nekoliko vila i uređuju parkovi. Na otočju je predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito održao više diplomatskih susreta i sjednica jugoslavenskoga političkog vrha, poput susreta s Gamalom Abdel Naserom i Jawaharlalom Nehruom 1956. o osnivanju pokreta nesvrstanosti (Brijunska deklaracija) i Brijunskoga plenuma. Ondje je 7. VII. 1991 pod pokroviteljstvom Europske zajednice dogovoreno primirje u Sloveniji i tromjesečna suspenzija odluka o neovisnosti Hrvatske i Slovenije (Brijunska deklaracija), a predsjednik RH Franjo Tuđman i hrvatski vrh su 31. VII. 1995. održali sastanak na kojem je dogovorena operacija »Oluja«. Danas služi kao rezidencija Predsjednika RH.
