Galileo, američka svemirska letjelica, prva letjelica u orbiti oko Jupitera. Nazvana je po Galileu Galileiju, koji je otkrio četiri Jupiterova satelita.
Lansirana je 18. listopada 1989., radi gravitacijskog ubrzavanja obišla je Veneru u veljači 1990. i dva puta Zemlju, u prosincu 1990. i u prosincu 1992. Tijekom gibanja kroz glavni planetoidni pojas snimila je planetoide Gaspru (29. listopada 1991. s udaljenosti 1600 km) i Idu (28. kolovoza 1993. s udaljenosti 2400 km), otkrila je Idin satelit (Dactyl). Omogućila je jedinstven pogled na sudar kometa Shoemaker-Levy 9 i Jupitera u srpnju 1994.
Kad se približila Jupiteru, letjelica je ispustila sondu mase 339 kg koja je 7. prosinca 1995. uletjela u Jupiterovu atmosferu. Sonda se s otvorenim padobranom spuštala 165 km i 58 minuta izvještavala o temperaturi okoline, tlaku, gustoći, električnom pražnjenju, strukturi i kemijskom sastavu oblaka.
Letjelica je za gotovo osam godina 35 puta obišla Jupiter i snimila njegovu magnetosferu i atmosferu (slojeve oblaka od amonijeva leda, oluje, Veliku crvenu pjegu, aurore) i površine četiriju najvećih satelita. Pojedinosti površine Europe uputile su na mogućnost da se ispod površinskoga leda nalazi ocean tekuće vode, zabilježena je velika vulkanska aktivnost na Iji, izmjereno Ganimedovo vlastito magnetsko polje, uočeni procesi erozije na Kalisti. Kad je gorivo potrošeno, u rujnu 2003. letjelica je usmjerena u Jupiterovu atmosferu i uništena.
