Alsace [alza’s] (Alzas ili Elzas, njemački Elsass [ε'lzas]), povijesna pokrajina i posebna teritorijalna jedinica (Europska zajednica Alsace/Collectivité européenne d’Alsace, od 2021) na istoku Francuske, uz francusko-njemačku i francusko-švicarsku granicu, između hrpta Vogeza na zapadu i Rajne na istoku; 8280 km², 1 889 580 (2017). Dio je regije Grand Est; obuhvaća departmane Bas-Rhin (Donja Rajna) i Haut-Rhin (Gornja Rajna), koji od 2021. nisu više jedinice lokalne samouprave već samo državne uprave. Pretežno ravničarski kraj s brežuljkastim i planinskim pojasom (Grand Ballon, 1424 m) na zapadu; na krajnjem su jugu ogranci Jure. U klimi prevladavaju kontinentski utjecaji, najizrazitiji u Francuskoj; godišnja količina oborina 500 do 700 mm. Gusta mreža vodenih tokova međusobno povezanih sustavom kanala (Rajna–Marna i Rajna–Rhône). Nizinski je dio gusto naseljen i intenzivno obrađen (šećerna trska, hmelj, duhan); u prigorju Vogeza vinogradarstvo (rizling, traminac). Uz plovni tok Rajne, na usporednom Velikom alzaškom kanalu (Grand Canal d’Alsace), nekoliko je velikih hidroelektrana. Automobilska (Molsheim), prehrambena (Strasbourg), elektrotehnička i tekstilna industrija (Mulhouse i dr.), vinarstvo (Colmar). Uz francuski jezik, oko 40% stanovnika govori i alzaški jezik (njemački dijalekt). Upravno je središte Strasbourg, koji je bio i glavni grad povijesne pokrajine Alsace koja je obuhvaćala i današnji departman Territoire de Belfort.
Njezino su područje nastanjivali Kelti, Cezar ga je pokorio za Rim 58. pr. Kr., potkraj IV. st. osvajaju ga Alemani, a 496. Franci. Nakon podjele Franačkoga Carstva 843. Alsace postaje dijelom države Lotara I., a ugovorom u Mersenu 870. istočne Franačke te od 962. Svetoga Rimskog Carstva, podijeljena na više svjetovnih i crkvenih feuda te slobodnih gradova od kojih se deset 1354–1679. povezalo u konfederaciju (među njima do 1515. i Mulhouse koji je kao neovisna republika bio potom u savezu sa Švicarskom do pripojenja Francuskoj 1798). U XVI. st. Alsace su zahvatili seljački rat i reformacija; bojno poprište za Tridesetogodišnjega rata (1618–48). Westfalskim mirom 1648. južni je dio pripojen Francuskoj koja 1681. osvaja Strasbourg, a 1697. Mirom u Rijswijku dobiva i ostatak pokrajine. Nakon poraza Francuske u francusko-pruskom ratu (1870–71) departmani osnovani na području povijesne pokrajine (osim Belforta s okolicom) priključeni su mirom u Frankfurtu na Majni 1871. Njemačkoj te su postali dio njemačke carske zemlje Elsass-Lothringen. Nakon I. svjetskog rata to je područje vraćeno Francuskoj mirom u Versaillesu (1919). Od 1982. do 2015. postojala je administrativna regija Alsace jednaka današnjoj Europskoj zajednici Alsace.
