Wolf-Rayetove zvijezde

Wolf-Rayetove zvijezde [vɔlf ʀajɛ'~] (prema francuskim astronomima Charlesu Wolfu i Georgesu Rayetu, koji su 1867. prvi otkrili tri zvijezde neobična spektra: HD191765, HD192103 i HD192641) (WR zvijezde), razvojna faza zvijezda velike mase (više od 20 puta veće od Sunčeve). Površinska im je temperatura između 20 000 K i 210 000 K, većinom zrače ultraljubičastu svjetlost a u spektrima im se ističu emisijske linije ioniziranog helija i visoko ioniziranog dušika ili ugljika. U atmosferama sadrže uglavnom helij. Smatra se da su svoju vodikovu atmosferu otpuhale u svemir snažnim zvjezdanim vjetrom brzine veće od 2000 km/s. Prema spektralnom razredu zvijezda mogu se podijeliti u 3 skupine: WN (prevladava dušik, malo ugljika), WC (prevladava ugljik, nema dušika) i najmalobrojnija skupina WO (omjer ugljika i kisika manji je od 1). U Mliječnoj stazi dosad ih je otkriveno oko 500, a u Magellanovim oblacima 166.