Briggs [brigz], Henry, engleski matematičar (Warleywood, Yorkshire, II. 1561 – Oxford, 26. I. 1630). Diplomirao (1588) na Sveučilištu u Cambridgeu. Radio na Sveučilištu u Cambridgeu (1588–96) i predavao geometriju na Gresham Collegeu u Londonu (1596–1620), te na Sveučilištu u Oxfordu (od 1619). Potaknut knjigom o logaritmima Johna Napiera, uočio je veliku praktičnu vrijednost logaritama s bazom 10 (po njemu nazvani Briggsovi logaritmi). Objavio tablicu dekadskih logaritama prvih tisuću prirodnih brojeva izračunatih na 14 decimala Prvih tisuću logaritama (Logarithmorum chilias prima, 1617). Kasnije djelo Logaritamska aritmetika (Arithmetica logarithmica, 1624), sadržava logaritme prirodnih brojeva od 1 do 20 000 i od 90 000 do 100 000 na 14 decimala i tablice prirodnih vrijednosti sinusa izračunate na 15 decimala, tangensa i sekansa na 10 decimala. Posmrtno su objavljene tablice dopunjene logaritmima prirodnih brojeva od 20 000 do 90 000 pod naslovom Britanska trigonometrija (Trigonometria Britannica, 1633). Objavio i nekoliko radova iz astronomije i geografije. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Briggs).
